Neupitan je negativan utjecaj stresa na mentalno zdravlje i sve organske sustave u tijelu. Stres tako utječe i na zdravlje zuba i usne šupljine.

Zbog suvremenog načina života stres je globalno postao dio svakodnevice mnogih ljudi. Znanstvenici su dokazali njegov negativan utjecaj na zdravlje, a to vrijedi i za zdravlje usne šupljine i zuba.

Ekonomski i socijalni problemi, karijera i poslovni zadaci uz sveprisutnu napetost mogu rezultirati na razvoj značajnih stomatoloških problema.

Suhoća usta

Zbog smanjenog lučenja sline u ustima se nekontrolirano množe kolonije bakterija. Suhoću usta mnogi će primijetiti pred neki važan događaj poput javnog nastupa ili razgovora za posao.

Međutim, ako takvo neugodno stanje potraje, nedostatak sline u ustima može potaknuti nastanak karijesa i drugih komplikacija.

Afte

Kod oslabljenog imunološkog sustava ili hormonske neravnoteže, ali i zbog stresa u ustima se nerijetko pojavljuju afte. Riječ je o ranama različitih veličina, najčešće u donjem dijelu usne šupljine. Uglavnom prolaze same od sebe kroz desetak dana tijekom kojih uzrokuju vrlo neugodne bolove.

U suzbijanju tegoba pomažu antiseptici, pastile i protuupalni lijekovi kao i lokalni anestetici u gelu.

Bruksizam

Škrgutanje zubima i njihovo pretjerano stiskanje može rezultirati kroničnim bolovima u čeljusti te oštećenjima zuba i cakline. Stručnjaci dijele dnevni i noćni bruksizam koji može utjecati i na kvalitetu sna, no u oba slučaja riječ je o nesvjesnoj reakciji.

Osim suradnje sa stomatologom koji će popraviti nastala oštećenja zuba i preporučiti korištenje udlage za zube koja će spriječiti nastanak novih tegoba, valja se konzultirati i da liječnikom obiteljske medicine koji će po potrebi preporučiti dodatne metode za ublažavanje stresa.

Infekcija desni

Dugotrajna izloženost stresu dokazano oslabljuje organizam i njegov imunološki sustav te sposobnost borbe protiv uzročnika raznih bolesti. To vrijedi i za bolesti u usnoj šupljini.

Oslabljeni organizam nema snage za borbu s uzročnicima infekcija desni koji se nekontrolirano razmnožavaju. Među prvim simptomima su crvenilo, otečenost i krvarenje desni kao početna faza gingivitisa. Ako se ne liječi, bolest će napredovati do parodontitisa i nepovratnog oštećenja zuba.

Loše navike

Zbog stresa mnogi ljudi će posegnuti za grickalicama, kremastim kolačima, gaziranim pićima i hranom koja će pružiti privremeno emocionalno rasterećenje.

Poznato je kako šećer iz hrane potiče nastanak loših bakterija i razvoj karijesa. Dodatno, pojedinci će u borbi s emocionalnim teškoćama ponekad zanemariti osobnu higijenu što će dodatno potaknuti bolesti zuba i usne šupljine, kao i pretjerana konzumacija duhana ili alkohola.

Zdravo zubno meso je ružičaste boje i čvrsto prianja uz zube osiguravajući im stabilnost i zaštitu od bakterija. No ako se pojavi krvarenje desni, postoji problem…

Krv na četkici za zube mnoge će zabrinuti, a stručnjaci često ističu kako je riječ o problemima koji proizlaze iz nedovoljne higijene ili pojave bolesti poput parodontitisa i gingivitisa.

Međutim, uzroci krvarenja zubnog mesa često su povezani i s drugim čimbenicima koje treba shvatiti jednako ozbiljno te utjecati na njih što prije kako bi se spriječile neželjene posljedice.

Krvarenje desni – uzroci

Osim očitih problema nastalih zbog upale zubnog mesa potaknute parodontitisom i gingivitisom, stručnjaci ističu ulogu neodgovarajuće oralne higijene. To ne uključuje samo nedovoljno četkanje zuba, nego i činjenicu da mnogi koriste pregrubu četkicu.

Neki, pak, ne peru zube na odgovarajući način ili su pregrubi pri korištenju konca. Uzrok krvarenja može biti i pušenje.

Nerijetko na stanje desni kod žena posebno utječu hormonalne promjene, osobito tijekom puberteta, trudnoće i menopauze.

Na stanje zubnog mesa mogu utjecati i bolesti, posebice dijabetes. Ljudi oboljeli od dijabetesa imaju osjetljivije desni, sklonije upalama, povlačenju i krvarenju. HIV, oralni herpes, hemofilija i još niz drugih dijagnoza također utječu na krvarenje desni, kao i korištenje lijekova, osobito onih za razrjeđivanje krvi.

Liječenje krvarenja desni

Budući da uzrok problema nije kod svakoga isti, tijek liječenja ponajprije ovisi o točnom i pravovremenom otkrivanju razloga.

Ovisno o tome, stomatolog će preporučiti liječenje ili zahvate koji će spriječiti i prevenirati nastanak problema, kao što su čišćenje kamenca ili smanjenje parodontnih džepova oko zuba.

Ako uzrok nije stomatološke prirode, specijalisti drugih grana medicine će potražiti rješenje.

Kako zadržati zdravlje desni

Opće preporuke za oralnu higijenu pomažu u njezi zubnog mesa i sprječavaju pojavu bolesti u usnoj šupljini. Redovita higijena koja podrazumijeva četkanje zuba kružnim pokretima uz masažu zubnog mesa najmanje dvaput na dan prvi je korak ključan za oralno zdravlje.

Pritom valja uzeti u obzir vrstu četkice i tvrdoću vlakana, a o izboru odgovarajuće najbolje je savjetovati se sa stomatologom.

Također, u održavanju higijene ključno je svakodnevno korištenje zubnog konca zahvaljujući kojem ćete uspješno ukloniti ostatke hrane iz mjesta teško dostupnih četkici.

To će spriječiti nakupljanje bakterija. Preporuka stručnjaka je i ispiranje usne šupljine antiseptičnom otopinom koja će ukloniti bakterije, uzročnike upale desni.

Ovo su bitni savjeti

Izbjegavanje pušenja i alkohola životne su navike koje će pomoći u općem zdravlju, kao i pažnja oko uravnotežene prehrane te smanjenja utjecaja stresa.

Redovita konzumacija dovoljne količine vode pomoći će u ispiranju usne šupljine i smanjenju utjecaja bakterija na oralno zdravlje.

Ako se već pojavilo, krvarenje zubi ne smije se zanemariti ni ignorirati. Hitan odlazak stomatologu je nužan ako krvarenje ne jenjava unatoč svim poduzetim mjerama zaštite.

Bruksizam je poremećaj pretjeranog nekontroliranog škrgutanja i stiskanja zuba. Radi se o poremećaju koji nije rijedak – više od 22 posto ljudi pati od bruksizma.

Iako se svrstava u poremećaje spavanja, mehanizmi i uzroci nastanka bruksizma su vrlo složeni. Povezuju se sa stresom, životnim navikama, konzumacijom duhana, lijekovima, genetikom ili pak osjećajima straha, ljutnje i frustracije.

Stručnjaci dijele dnevni i noćni bruksizam, no u oba slučaja čovjek koji pati od tog stanja najčešće nije svjestan što se zbiva. Nije povezan sa životnom dobi ni spolom. Pojavljuje se i u dječjoj dobi, iako statistike pokazuju da žene češće pate od bruksizma.

Koji su simptomi?

Kako je riječ o nesvjesnoj radnji, na škrgutanje zubima najčešće upozoravaju ukućani koji su primijetili da tijekom sna nešto nije u redu. Stručnjaci kažu kako su sile koje zbog bruksizma djeluju na zube, desni i čeljusne zglobove puno snažnije nego kod običnog žvakanja.

To potiče pojavu različitih simptoma koji ukazuju na ovo stanje.

To mogu biti glavobolja i bolovi mišića čeljusti, osobito nakon buđenja. Zubi su nerijetko bolni ili klimavi, lako se lome i primjećuje se istrošenost zuba. Ako stanje potraje, može se javiti poremećaj zglobova čeljusti zbog čega se prilikom pomicanja vilice čuje zvuk sličan pucketanju ili škljocanju.

Kod dnevnog bruksizma simptomi se pogoršavaju kako dan odmiče, dok su kod noćnog bruksizma izraženiji tijekom jutra nakon buđenja. Stomatolog će stanje dijagnosticirati pregledom stanja zuba.

Kako se liječi bruksizam?

Kako bi sanirao nastalu štetu i spriječio nova oštećenja na zubima, stomatolog će kod specijalista protetike preporučiti izradu posebne udlage ili štitnika po mjeri. Uzimaju se otisci gornje i donje čeljusti te zagriza. Protetičar potom izrađuje posebnu udlagu, najčešće od silikonskog materijala. Udlaga će spriječiti oštećenja nastala škrgutanjem u nesvjesnom stanju te sačuvati zube.

Također, u pojedinim ordinacijama stomatolog će preporučiti aplikaciju botoksa izravno u određene mišiće lica kako bi se opustili. To će spriječiti neželjeno stiskanje i pokrete čeljusti tijekom sna, a istovremeno pomaže kod glavobolje i bolova. Nakon tretmana učinci djeluju tri do četiri mjeseca, a nakon toga se tretman ponavlja.

U suradnji sa specijalistima, liječnici mogu propisati i korištenje lijekova koji će ublažiti stres i napetost kod ljudi u uznapredovaloj fazi. Stomatolog će kod takvih stanja primijeniti i korektivne zahvate te rekonstrukciju oštećenih zuba.

Kod ljudi koji pate od bruksizma stomatolozi nerijetko savjetuju izbjegavanje žvakaćih guma i preporučuju masažu mišića lica. Preporučuju i tople obloge koji će smanjiti bolnost uzrokovanu grčenjem i žvakanjem.

Ciste u početku nemaju simptome, no ako se ne prepoznaju na vrijeme, mogu voditi do ozbiljnih zdravstvenih problema i trajnog oštećenja zuba.

Oralna cista je izraslina u ustima koja djeluje kao mala vrećica ispunjena tekućinom. Najčešće nastaje oko korijena zuba ili na zubnom mesu i u početku je bezbolna i bez drugih simptoma.

Sporo rastu

Cista sporo raste i to je najčešće razlog zbog kojeg je ljudi primijete tek u poodmakloj fazi kad će prouzročiti nelagodu i otok desni ili lica, bol i pritisak kao i pomicanje zuba ili čak njihovo ispadanje zbog slabljenja čeljusne kosti.

U slučaju infekcije ciste, uz bolove i crvenilo može se javiti povišena tjelesna temperatura praćena zadahom iz usta.

Ovisno o mjestu nastanka ciste, stomatolozi razlikuju periapikalnu koja se javlja na vrhu korijena zuba te folikularnu koja se pojavljuje u području umnjaka koji nije izbio, mukoznu na unutrašnjoj strani obraza, usnica i jezika ili pak radikularnu nakon infekcije živca.

Liječenje ciste

Redoviti odlazak stomatologu će omogućiti pravovremeno otkrivanje ciste i spriječiti njezin rast i širenje te štetu koju može prouzročiti. Stanje ciste može se pratiti na rendgenskim snimkama, a ovisno o uzroku nastanka specijalist će preporučiti tijek liječenja.

Ako je riječ o cisti povezanoj s infekcijom korijena zuba, pristupit će se endodontskom liječenju. U ostalim situacijama preporuka je kirurško uklanjanje. Tijekom cistektomije oralni kirurg može ukloniti cistu. Po potrebi i zahvaćeni zub ili pak vrh korijena zuba kroz apikotomiju ako se cista nalazi na vrhu korijena zuba.

Oporavak nakon zahvata uključuje stavljanje hladnih obloga na mjesto zahvata, a po potrebi i preporuci liječnika uzimanje analgetika. Također, liječnik može preporučiti uzimanje antibiotika.

Prevencija nastanka ciste

Kao i kod drugih bolesti zuba i usne šupljine, na pojavu cisti može se utjecati dobrom higijenom i posjetima stomatologu barem dvaput na godinu. Uz pažnju oko prehrane, ključno je pripaziti na unos šećera i gaziranih napitaka.

To će doprinijeti ne samo smanjenoj mogućnosti za nastanak ciste, nego će pomoći i u prevenciji drugih bolesti usta i usne šupljine te održavanju oralnog zdravlja.

U dobi između pet i 10 godina u vrijeme nicanja prvog trajnog kutnjaka, djecu bi trebalo uputiti stomatologu na pečaćenje fisura.

Što je pečaćenje kutnjaka?

Riječ je o rutinskom zahvatu preventivne namjene zahvaljujući kojem se, prema navodima stomatologa, vjerojatnost razvoja karijesa smanjuje za visokih 80 posto. Naime, fisure su brazde i neravnine na kutnjaku u kojima se može zadržavati hrana, osobito ako je higijena slabija. Također, djeca učestalo konzumiraju slatku hranu, pa se time povećava rizik za razmnožavanje bakterija i stvaranje patogenih procesa u tim jamicama. 

Pečaćenje je bezbolan i jednostavan zahvat koji je gotov za nekoliko minuta. Stomatolog će najprije očistiti površinu tretiranog zuba te ga osušiti, a potom će na njega nanijeti poseban specijalizirani dentalni materijal kojeg će potom stvrdnuti uz pomoć UV lampe. Taj materijal služi kao zaštitni sloj koji će spriječiti nakupljanje hrane u žljebovima i udubinama zuba. 

Dobra higijena temelj je oralnog zdravlja

Materijal je iste boje kao zub, iako pojedini privatnici nude i opcije u drugim bojama. Nakon zahvata nema ograničenja u konzumaciji jela i pića, a stomatolog će dijete i roditelja podsjetiti na ispravne metode četkanja i održavanja oralne higijene. 

Upravo je dobra higijena temelj oralnog zdravlja – bez nje pečaćenje samo po sebi ne donosi jamstvo da se karijes neće pojaviti ili nastati na nekom drugom mjestu koje nije zaštićeno.

Zahvaljujući boljoj medicini i životnim uvjetima, povisila se životna dob ljudi i čovječanstvo se suočava s bolestima povezanima s tim. Na tom je popisu i kserostomija tj. suhoća usta. Slina u ustima ima vrlo važnu ulogu i ne služi samo za razgradnju hrane, nego štiti zube i desni od bakterija. Stoga suhoća usta može voditi do ozbiljnih problema s oralnim zdravljem.

Zašto nam nedostaje slina u ustima?

Paleta mogućih uzroka suhih usta u rasponu je od korištenja lijekova do autoimunih bolesti, no stomatolozi ističu kako se najčešće javlja u starijoj životnoj dobi i s obzirom na veliki broj slučajeva u starijoj populaciji predstavlja javnozdravstveni problem. Naime, zbog starenja organizma stanice se sporije obnavljaju. Dodatno, žlijezde slinovnice usporavaju svoj rad i u ustima je manje sline. S druge strane, suha usta mogu se javiti i zbog stresa, tjeskobe ili pušenja. Stoga valja sa stomatologom provjeriti je li doista riječ o tom problemu te ustanoviti uzrok kako bi se lakše pronašlo rješenje problema.

Simptomi

Osim očitog osjećaja suhoće u ustima i ždrijelu, može se javiti pojačani osjećaj žeđi. Također, hrana će se češće zadržavati u ustima i na zubima, a mogu se pojaviti i teškoće s gutanjem kao i zadah iz usta. Manjak sline mijenja pH u ustima što pogoduje bržem razvoju bakterija i gljivica, pa se nerijetko oboljeli suočavaju s učestalim gljivičnim infekcijama. Također, u ustima se mogu pojaviti neugodni simptomi poput peckanja ili trnaca.

Rizici

Plak je hranilište za bakterije koje napadaju zube, a u nedostatku sline on će bujati. Kserostomija stoga povećava rizik za razvoj karijesa i parodontalnih bolesti, ali i drugih oralnih infekcija.

Prevencija

Bez obzira na životnu dob, kvalitetna oralna higijena jedini je pristup koji pomaže u održavanju zdravlja zuba i usne šupljine. To vrijedi i u slučaju kserostomije, pa je preporuka stomatologa redovito prati zube, najmanje dvaput na dan. Također, svakodnevno zube treba čistiti zubnim koncem te koristiti fluoridiranu zubnu pastu i ispirati usta vodicom za usta. Na raspolaganju su i različite vrste hidratantnih gelova, a stomatolozi mogu propisati lijekove koji potiču lučenje sline.

Dječje navike poput grickanja noktiju i sisanja palca imaju značajan utjecaj na zdravlje zuba, pa iako su uobičajene među djecom, bilo bi ih dobro spriječiti.

Stavljanjem prstiju u usta povećava se rizik od prijenosa niza uzročnika bolesti, pa je riječ o lošoj navici koju bi trebalo izbjegavati. Iako su obje navike svojstvene djeci, grickanje noktiju nekad se može protegnuti i u odraslu dob. Procjene su stručnjaka da u svjetskoj populaciji 30 posto djece, 45 posto tinejdžera i 10 posto odraslih grize nokte, no nema službenih podataka koji bi to mogli potkrijepiti. Bez obzira na higijensku narav problema, dodatni rizik odnosi se na oralno zdravlje i utjecaj na zube.

Grickanje noktiju

Za grickanje čvrstih i tvrdih noktiju potrebna je velika sila, što stvara pritisak na zube i može rezultirati oštećenjem cakline i učestalim infekcijama tkiva desni. Navika je posebno problematična kod starije djece koja nose aparatiće za zube jer povećani pritisak može oštetiti korijen. Dugogodišnja navika potiče nepravilan položaj prednjih zuba i njihovo pretjerano trošenje, a usto se javlja preosjetljivost zuba i stvaranje pukotina.

Sisanje prstiju

Najčešći izbor za sisanje je palac, no djeca mogu sisati i bilo koji drugi prst. To može rezultirati oštećenjem mliječnih zuba, ali i ozbiljnim problemima kad je riječ o trajnim zubima. Tijekom sisanja prsta pritisak na zube, čeljusnu kost i nepce je toliko snažan da može prouzročiti promjene poput nepravilnog položaja zuba i zagriza, povećane preosjetljivosti nepca ali i promjene u obliku čeljusti. Sve to može utjecati i na razvoj govora, a time i na izgled te samopouzdanje u odrasloj dobi. Stomatolozi ističu da se takve probleme može ukloniti ako se loše navike prekinut prije pojave trajnih zuba, a i tada postoje načini na koje se može ublažiti negativan učinak.

Kako pobijediti ove dječje navike?

Dječje navike kao što su sisanje palca i grickanje noktiju problemi su povezani sa psihološkim uzrocima te bi valjalo prije svega potražiti pomoć dječjeg psihologa i u suradnji s njim napraviti dobru strategiju odvikavanja od ovih navika. Dodatna pomoć na tom putu mogu biti lakovi za nokte koji se mogu kupiti u ljekarnama, a gorkog su okusa i namijenjeni upravo odvikavanju od ovih navika.

Jeste li ikada izašli iz ordinacije i zapitali se što vam je stomatolog točno rekao? Dogodilo se to vjerojatno svima koji ne barataju stručnim stomatološkim izrazima. Naš cilj je kroz seriju tekstova “prevesti” stručne pojmove, izraze i, nazovimo ga tako, stomatološki jezik na onaj svima razumljiv. Nastavljamo s pojašnjavanjem osnovnih pojmova koje koristi i vaš stomatolog.

Anestezija (dentalna anestezija)
Stručni jezik: Primjena lokalnog anestetika kako bi se blokirala provodljivost živčanih impulsa i omogućilo bezbolno izvođenje stomatoloških zahvata.
Objašnjenje: To je postupak kojim se uklanja bol tijekom liječenja zuba, obično injekcijom.

Ekstrakcija zuba
Stručni jezik: Ekstrakcija u dentalnoj medicini označava kirurški postupak uklanjanja zuba iz koštanog ležišta maksile ili mandibule. Može biti jednostavna (rutinska) ili kompleksna (kirurška), ovisno o morfološkim karakteristikama zuba, stupnju retiniranosti i okolnim anatomskim strukturama.
Objašnjenje: To je postupak kojim se vadi zub. Uključuje  anesteziju.

Apikotomija
Stručni jezik: Kirurški zahvat uklanjanja vrha korijena zuba i okolnog upalnog tkiva.
Objašnjenje: To je operacija kojom se uklanja infekcija na vrhu korijena zuba i spašava zub od vađenja.

Cistektomija
Stručni jezik: Cistektomija je kirurški postupak koji podrazumijeva potpuno uklanjanje ciste u usnoj šupljini, obično u području čeljusti. Ciste u oralnoj kirurgiji mogu nastati iz različitih razloga, uključujući zubne infekcije, odontogene ili nenormalne promjene u razvoju tkiva.
Objašnjenje: Ciste su tekućinom ispunjeni prostori koji se mogu formirati unutar kostiju čeljusti ili tkiva oko zuba, a mogu biti bez simptoma ili izazivati bol, infekcije ili oštećenje okolnih struktura. 

Izrada ispuna
Stručni jezik: Izrada ispuna (ili restauracija) u dentalnoj medicini predstavlja proces obnavljanja zuba koji je oštećen karijesom, traumom ili drugim patologijama. Ispuni se koriste za vraćanje funkcionalnosti, estetskog izgleda i čvrstoće zubu, čime se sprječava daljnje propadanje zuba te očuvanje zdravlja okolnih tkiva.
Objašnjenje: Izrada ispuna je postupak kojim obnavljamo zub koji je oštećen zbog karijesa, traume ili drugih problema. Ako je zub oštećen, uklanjamo pokvareni dio zuba i zamjenjujemo ga posebnim materijalom, tako da zub ponovno bude funkcionalan i estetski prihvaćen.

Brušenje
Stručni jezik: Brušenje zuba u dentalnoj medicini je postupak kojim se uklanja mali dio zubne površine kako bi se pripremio zub za različite restauracije, kao što su ispuni, krunice, mostovi ili ortodontske terapije. Brušenje se također koristi za oblikovanje i prilagodbu zuba u različitim situacijama, kao što su izravnavanje nejednakih zuba ili smanjenje njihove veličine.
Objašnjenje: Brušenje zuba je postupak kojim stomatolog uklanja mali dio zuba kako bi ga pripremio za neku vrstu restauracije, poput krunice, mosta ili ispuna. To je kao kada se zub “oblikuje” da bi odgovarao novom nadomjestku, koji će ga ojačati i vratiti njegovu funkcionalnost. Za brušenje se koriste dijamantna svrdla.

Izbjeljivanje
Stručni jezik: Izbjeljivanje zuba je estetski postupak u dentalnoj medicini koji se koristi za posvjetljivanje zuba koji su prirodno tamni ili su promijenili boju uslijed različitih čimbenika poput konzumiranja hrane i pića (kava, crno vino), pušenja, starenja ili uporabe određenih lijekova. Glavni cilj izbjeljivanja je poboljšati estetski izgled osmijeha bez oštećenja zuba.
Objašnjenje: Izbjeljivanje zuba je postupak koji se koristi kako bi se zubi posvijetlili i vratila im prirodna boja. Zubi mogu potamniti zbog različitih razloga, poput konzumiranja hrane i pića (kava, crno vino), pušenja ili jednostavno starenja.

Starenje je proces u kojem se tijelo protekom vremena mijenja na različite načine, a utječe i na razne aspekte zdravlja zuba i usne šupljine.

Što je sa zubima u zreloj dobi?

Sve stanice u tijelu, tkiva i organi podložni su starenju, a to uključuje i zube. Stanice se sporije obnavljaju, tkiva postaju tanja i manje elastična, kosti gube gustoću u čvrstinu, a imunološki sustav je ranjiviji kad je riječ o infekcijama. Stoga se s godinama sve češće pojavljuju tegobe povezane sa zubima.

Suha usta

Slina je važna za očuvanje oralnog zdravlja jer štiti zube od propadanja, no s godinama žlijezde slinovnice proizvode manje sline. U starijoj životnoj dobi kod pojedinaca to može prouzročiti suhoću usta koja rezultira gubitkom okusa, problemima sa žvakanjem i gutanjem hrane kao i raznim bolestima zuba i desni. Stanje može nastati i kao rezultat bolesti poput dijabetesa i drugih ili pak nakon uzimanja određenih lijekova za liječenje visokog krvnog tlaka, kolesterola i ostalih kroničnih bolesti.

Istrošenost cakline

Svakodnevnim žvakanjem tijekom godina zubna caklina se neminovno troši, a kod pojedinaca to može biti jače izraženo. Problem nastaje kad zbog istrošenosti zubi postanu skloniji oštećenjima i propadanju.

Povlačenje zubnog mesa

Tijekom godina zubno meso je sve osjetljivije i velika je vjerojatnost da će se povlačiti izlažući korijen zuba. To olakšava prodor bakterija i razvoj bolesti zuba. Na povlačenje desni utječe agresivno četkanje pretvrdom i neodgovarajućom četkicom jednako kao i nedostatak higijene te niz drugih čimbenika, uključujući lijekove.

Promjena boje

Kako se caklina troši, žuta boja dentina sve je izraženija, pa zubi s godinama mijenjaju boju. Dodatno, cjeloživotno ispijanje kave, čaja i drugih tekućima ili hrane koje utječu na boju zuba, u starijoj dobi dolaze na naplatu. Uz stanjenje cakline smanjuje se i propusnost dentina, pa se smanjuje osjetljivost na bolove ili nelagodu uzrokovanu oštećenjem i bolešću zuba.

Uz redovitu higijenu i skrb o oralnom zdravlju, ključni korak u njegovom očuvanju su redovite konzultacije sa stomatologom koji će predložiti najbolje načine kako se zaštititi i očuvati blistav osmijeh.

Kad nakon objeda hrana zapne između zuba, nema ništa prirodnije od korištenja čačkalice. No, stomatolozi upozoravaju da je to pogrešno i štetno

Čvrste, drvene čačkalice oštre su i mogu ozlijediti desni. Rane i posjekotine prostor su u koji bakterije lako mogu prodrijeti uzrokujući infekciju. To će s vremenom potaknuti bolesti desni i povlačenje zubnog mesa. S druge strane, iako su tvrde, one lako mogu puknuti i zaglaviti se između zuba. To također može prouzročiti ozljedu, a u pojedinim situacijama može zahtijevati stručnu stomatološku pomoć oko uklanjanja zaglavljenog ivera.

S druge strane, čačkalice ne mogu očistiti plak koji nastaje na zubima. Mehaničko uklanjanje ostataka hrane može rezultirati agresivnijim i snažnijim čačkanjem, a stručnjaci kažu da u tom trenutku slučajno možete pritiskom i pokretom trajno oštetiti zubnu caklinu.

Što koristiti umjesto čačkalice?

Na policama trgovina danas su dostupne brojne alternativne klasičnim drvenim čačkalicama, uključujući silikonske čačkalice koje stručnjaci smatraju boljim izborom jer su nježnije, mekše i ne oštećuju zube, a pritom mogu pomoći u uklanjanju zubnog plaka. Zubni konac i dalje je na prvi vrhu liste preporuka jer učinkovito uklanja ostatke hrane između zuba bez stvaranja ozljeda i oštećenja. Stručnjaci ističu i interdentalne četkice kao kvalitetnu alternativu koja će pomoći zdravlju zuba.

Zubni kamenac kod pojedinaca se učestalije taloži starenjem, a ponekad se njegov nastanak ne može spriječiti čak ni unatoč dobroj oralnoj higijeni

Dobra je vijest da zubni kamenac uz pomoć stomatologa može nestati, no to nije trajno rješenje. Naime, kamenac nastaje iz zubnog plaka, ljepljive tvari koja se stvara na zubima zbog nakupljanja štetnih bakterija. One uzrokuju karijes i oštećuju zube. Ako se svakodnevnim pranjem zuba plak ne uklanja redovito, može se stvrdnuti i prerasti u kamenac. Stručnjaci upozoravaju da veliku ulogu igra i hrana koju konzumiramo. Ljepljive i slatke namirnice ubrzavaju nastanak plaka i odlična su podloga za razvoj bakterija. Nastanku kamenca pogoduju i gazirana pića, pušenje i konzumacija kave.

Što je zubni kamenac?

Kamenac su tvrde naslage koje se više ne mogu ukloniti četkanjem, osim uz pomoć stomatologa i profesionalnih metoda. Te naslage mogu biti od bijele, do žute i smeđe ili crne boje te uzrokuje upalu zubnog mesa i posljedično, parodontitis. Hrapave su površine i pružaju dodatni prostor za bakterije. Kamenac se najčešće javlja s unutarnje strane zuba, a nerijetko se na internetu mogu pronaći savjeti o tome kako raznim uljima ili preparatima kućne proizvodnje ukloniti kamenac. Stručnjaci upozoravaju da to nikako ne treba raditi kod kuće jer osim mehaničkih oštećenja caklina i dodatnog propadanja zuba, korištenjem raznih pripravaka možete dodatno oštetiti zube.

Profesionalno uklanjanje kamenca

Stomatolog će u ordinaciji ultrazvučnim aparatom lako i bezbolno ukloniti kamenac, a potom će površinu zuba dodatno ispolirati kako bi bila glatka, što će otežati nakupljanje bakterija. Koliko često to treba činiti, ovisi o pojedincima i njihovim potrebama te stanju zuba. Liječnik će ih najbolje savjetovati o učestalosti. Kod nekih je čišćenje kamenca potrebno provoditi svakih šest mjeseci, dok je kod drugih to rjeđe.

Čišćenje kamenca traje od 30 do 60 minuta. Iako je zahvat jednostavan i bezbolan te se sastoji u korištenju ultrazvučnog aparata moji vibracijama uklanja naslage na zubima, kod ljudi s osjetljivim zubima može se nakon zahvata pojaviti privremena preosjetljivost zubi ili bolne desni. Nelagoda nestaje nakon nekoliko dana.

Zdravlje zuba podrazumijeva svakodnevno četkanje odgovarajućom tehnikom kako bi se uklonio plak i naslage na površini zuba koje uzrokuju karijes i druge bolesti

Zube valja prati dvaput na dan – ujutro nakon doručka te uvečer prije spavanja. Bez obzira koristite li električnu ili klasičnu četkicu za zube, važno je da su vlakna dovoljno čvrsta, a istovremeno dovoljno fleksibilna da mogu očistiti sve dijelove zuba. Zato četkica ne bi trebala biti starija od dva do tri mjeseca i treba je redovito mijenjati.

Četkanje na ispravan način

Pasta za zube se stavlja na suhu četkicu, bez prethodnog namakanja ili vlaženja. Dovoljna je količina zrna graška i potom se odmah nanosi na zube. Iako pojedinci odmah krenu s energičnim pokretima lijevo – desno, to je pogrešno. Zubi se peru kružnim pokretima i pritom valja zahvatiti sve zubne plohe, osobito ona mjesta koja su teže dostupna. To uključuje i sve strane zuba, dakle unutarnju, vanjsku i plohe kojima se žvače hrana. Posebnu pozornost valja posvetiti površinama uz zubno meso budući da se ondje nakuplja plak. Zubi se četkaju najmanje tri minute, a ne smije se zaboraviti ni jezik i obraze koje također valja pažljivo očetkati pri svakom pranju.

Pritisak četkice

Pritisak četkice treba biti umjeren jer preenergično četkanje može prouzročiti ozljede zubnog mesa i oštećenja cakline, dok će preslab pritisak biti neučinkovit. Međutim, iako je riječ o osnovnoj mjeri higijene, pranje zuba nije dovoljno za zaštitu od karijesa i drugih bolesti. Stručnjaci ističu da je važno zube redovito čistiti zubnim koncem kako bi se uklonilo ostatke hrane u međuzubnom prostoru, valja koristiti tekućinu za ispiranje usta, a stomatološki redoviti pregledi pomoći će u još boljem održavanju zdravlja.

Bulimija, anoreksija i drugi poremećaji u prehrani ne utječu samo na organske sustave u tijelu nego i na oralno zdravlje uzrokujući čitav niz simptoma.

Prehrana je važan dio zdravlja i sve je jasnija poveznica uravnotežene prehrane sa psihičkim i somatskim stanjem čovjeka. Također, prehrana utječe i na oralno zdravlje te će se na stanje zuba i usne šupljine odraziti problemi povezani s anoreksijom, bulimijom, prejedanjem i drugim poremećajima koji izravno utječu na količinu i vrstu namirnica koje netko unosi. Prema nekim procjenama, u Hrvatskoj najmanje 40.000 ljudi pati od nekog oblika poremećaja prehrane, a sve se odražava i na njihovo oralno zdravlje. 

Stomatolozi tako ističu da kroz kliničku sliku mogu odmah prepoznati ima li njihov pacijent teškoća povezanih s poremećajima u prehrani. 

Suha usta i ranice u ustima

Učestalo uskraćivanje hrane može rezultirati suhoćom usta i smanjenim izlučivanjem sline, dok će učestalo povraćanje iritirati žlijezde slinovnice. Također, ranice u ustima te modrice i sitne ozljede mogu ukazivati na namjerno izazivanje povraćanja. Sve to utječe na promjenu ravnoteže osjetljive mikroflore, pa se češće javljaju karijes i infekcije. 

Uništavanje zubne cakline

Želučana kiselina koja dolazi u doticaj sa zubima prilikom povraćanja izuzetno je snažna i topi zubnu caklinu. Posljedica je brže trošenje zuba i smanjenje njihovog volumena te pojava preosjetljivosti. Stomatolozi također ukazuju na to da se kod anoreksije promjene na zubima lokaliziraju na vanjskoj površini prednjih zuba, dok se kod bulimije najprije primjećuju promjene na unutrašnjoj strani prednjih zuba. Poseban je problem što oboljeli odmah nakon povraćanja četkaju zube, što dodatno omekšava i uništava caklinu.  

Pretjerano lučenje sline

Zbog učestalog povraćanja ili pak prejedanja povećava se količina sline u ustima, a tijekom vremena povećavaju se žlijezde slinovnice. 

Propadanje zuba

Zbog nedostatka hranjivih tvari, zubi se ne razvijaju na način na koji bi trebali te s vremenom brže propadaju. Podložniji su kvarenju, osobito kod onih koji zbog prejedanja unose velike količine slatke hrane. 

Zadah

Zbog nedostatka hrane i smanjenog lučenja sline, u ustima se povećava broj mikroorganizama uzrokujući zadah. S druge strane, kod povraćanja se zadržava neugodan miris sadržaja iz želuca. 

Hitna medicinska stanja odnose se na situacije u kojima je ugrožen život ili dugotrajno zdravlje, a mogu se pojaviti i u stomatologiji.

Zubobolja je definitivno među prvim stanjima zbog kojih će ljudi hitno potražiti pomoć stomatologa, no nije jedina nevolja u kategoriji “hitna stanja u stomatologiji“. Riječ je o situacijama u kojima je ključna hitna intervencija kako bi se smanjili bol i nelagoda ili nastanak štete u ustima i na zubima.

Zubobolja

Teška zubobolja koja se ne može ublažiti lijekovima protiv bolova i traje više od 24 sata hitno je stomatološko stanje koje zahtijeva brzu obradu, a može biti i životno ugrožavajuće. Naime, u slučaju teže infekcije postoji opasnost prodora bakterija u krvotok, odnosno sepse. 

Oštećenja zuba

Slomljeni, izbijeni ili oštećeni zubi bolna su stanja koja mogu zahvatiti manju površinu zuba, samo caklinu, dentin i pulpu. Tegobe se liječe različito, ovisno o težini i stupnju oštećenja. Ako je pak riječ o izbijenom zubu, valja znati da stomatolozi ne nadomještaju mliječne zube. Trajni zubi mogu se nadomjestiti različitim metodama. 

Oteklina na licu ili u ustima

Oteklina može biti rezultat traume ili infekcije. U oba slučaja zahtijeva hitnu stomatološku obradu. 

Tegobe nakon vađenja zuba

Ako su se nakon vađenja zuba pojavile komplikacije koje uključuju krvarenje, oteklinu, bol, suhu alveolu i druge tegobe, svakako se valja javiti stomatologu radi procjene i sanacije stanja. 

I krvarenja mogu biti hitna stanja

Umjereno ili obilno krvarenje desni koje traje nekoliko dana, osobito ako je praćeno otokom i bolovima, može biti posljedica nakupljanja bakterija.

Kvalitetna i uravnotežena prehrana temelj je zdravog života, a to se proteže i na oralno zdravlje omogućujući čvrste i zdrave zube kroz život. Koja prehrana pomaže zdravlju zubi?

Mediteranska prehrana

Medicinski stručnjaci davno su zaključili da je mediteranska prehrana idealna jer omogućuje unos kvalitetnih, cjelovitih i nutritivno bogatih namirnica koje pružaju temelj za zdrav život, a time i za oralno zdravlje. Valja se pritom voditi načelima raznovrsnosti i uravnoteženosti, no ako se fokusirate na ljepotu osmijeha, neke namirnice nose više prednosti za zdravlje zuba. 

Stručnjaci također ističu da izrazito slatka hrana pogoduje razvoju karijesa, jednako kao i ona bogata škrobom poput čipseva i smokija. Takva hrana duo prijanja uz caklinu hraneći bakterije i stvarajući podlogu za razvoj karijesa i drugih upalnih procesa. U tom smislu će pomoći namirnice koje se od davnina smatraju prirodnim čistačima zuba jer djeluju abrazivno čisteći površinu i istovremeno nude zaštitu. 

Kalcij

Meso, jaja, losos ili pak jogurt i sir odličan su izvor kalcija, minerala koji nije zaslužan samo za snažne i čvrste kosti, nego za strukturu zuba. Riba je također izvor vitamina D koji je ključan za  izgradnju i očuvanju zuba i kostiju te pomaže apsorpciji kalcija i omogućuje ravnotežu minerala u tijelu. 

Vitamini

Zeleno lisnato povrće i voće riznice su vitamina značajnih za izgradnju i održavanje zubne cakline. Voće bogato vitaminom C pomaže kolagenu u desnima onemogućiti razvoj parodontitisa, pa jabuka koja pritom ima i visok udio fluora osnažuje zubno meso. Slasne jagode zahvaljujući askorbinskoj kiselini blago izbjeljuju zube, dok polifenoli onemogućuju razvoj bakterija. Brokula, bundeva i krumpir će zahvaljujući udjelu vitamina A potaknuti osnaživanje zubne cakline, dok će luk i stabljika celera imati antibakterijski učinak. 

Antioksidansi

Nezaslađeni zeleni čaj bogat je antioksidansima sa zaštitnom ulogom koji ne omogućuju samo uništavanje slobodnih radikala u tijelu nego njeguju zube. Voće i povrće bogato antioksidansima odnosi se na zeleno lisnato povrće poput špinata ili salate, šareno i bogati bojama poput paprike, mrkve, cikle, crvenog kupusa i drugih. 

Proteini

Mliječni proizvodi i meso izvor su proteina koji učvršćuju zubnu caklinu, no preporuka je struke birati proizvode bez šećera. Također, ako imate intoleranciju na laktozu, postoje prilagođeni proizvodi ili pak biljne inačice napitaka obogaćenih kalcijem.