Škrgutanje zubima: Znate li što je bruksizam od kojeg pati svaka peta osoba?
Bruksizam je poremećaj pretjeranog nekontroliranog škrgutanja i stiskanja zuba. Radi se o poremećaju koji nije rijedak – više od 22 posto ljudi pati od bruksizma.

Iako se svrstava u poremećaje spavanja, mehanizmi i uzroci nastanka bruksizma su vrlo složeni. Povezuju se sa stresom, životnim navikama, konzumacijom duhana, lijekovima, genetikom ili pak osjećajima straha, ljutnje i frustracije.
Stručnjaci dijele dnevni i noćni bruksizam, no u oba slučaja čovjek koji pati od tog stanja najčešće nije svjestan što se zbiva. Nije povezan sa životnom dobi ni spolom. Pojavljuje se i u dječjoj dobi, iako statistike pokazuju da žene češće pate od bruksizma.
Koji su simptomi?
Kako je riječ o nesvjesnoj radnji, na škrgutanje zubima najčešće upozoravaju ukućani koji su primijetili da tijekom sna nešto nije u redu. Stručnjaci kažu kako su sile koje zbog bruksizma djeluju na zube, desni i čeljusne zglobove puno snažnije nego kod običnog žvakanja.
To potiče pojavu različitih simptoma koji ukazuju na ovo stanje.
To mogu biti glavobolja i bolovi mišića čeljusti, osobito nakon buđenja. Zubi su nerijetko bolni ili klimavi, lako se lome i primjećuje se istrošenost zuba. Ako stanje potraje, može se javiti poremećaj zglobova čeljusti zbog čega se prilikom pomicanja vilice čuje zvuk sličan pucketanju ili škljocanju.
Kod dnevnog bruksizma simptomi se pogoršavaju kako dan odmiče, dok su kod noćnog bruksizma izraženiji tijekom jutra nakon buđenja. Stomatolog će stanje dijagnosticirati pregledom stanja zuba.
Kako se liječi bruksizam?
Kako bi sanirao nastalu štetu i spriječio nova oštećenja na zubima, stomatolog će kod specijalista protetike preporučiti izradu posebne udlage ili štitnika po mjeri. Uzimaju se otisci gornje i donje čeljusti te zagriza. Protetičar potom izrađuje posebnu udlagu, najčešće od silikonskog materijala. Udlaga će spriječiti oštećenja nastala škrgutanjem u nesvjesnom stanju te sačuvati zube.
Također, u pojedinim ordinacijama stomatolog će preporučiti aplikaciju botoksa izravno u određene mišiće lica kako bi se opustili. To će spriječiti neželjeno stiskanje i pokrete čeljusti tijekom sna, a istovremeno pomaže kod glavobolje i bolova. Nakon tretmana učinci djeluju tri do četiri mjeseca, a nakon toga se tretman ponavlja.
U suradnji sa specijalistima, liječnici mogu propisati i korištenje lijekova koji će ublažiti stres i napetost kod ljudi u uznapredovaloj fazi. Stomatolog će kod takvih stanja primijeniti i korektivne zahvate te rekonstrukciju oštećenih zuba.
Kod ljudi koji pate od bruksizma stomatolozi nerijetko savjetuju izbjegavanje žvakaćih guma i preporučuju masažu mišića lica. Preporučuju i tople obloge koji će smanjiti bolnost uzrokovanu grčenjem i žvakanjem.
Vezani članci
Dječje navike poput grickanja noktiju i sisanja palca imaju značajan utjecaj na zdravlje zuba, pa iako su uobičajene među djecom, bilo bi ih dobro spriječiti. Stavljanjem prstiju u usta povećava se rizik od prijenosa niza uzročnika bolesti, pa je riječ o lošoj navici koju bi trebalo izbjegavati. Iako su obje navike svojstvene djeci, grickanje noktiju […]
Pročitajte više
Iako ih mnogi smatraju “zdravijom“ inačicom duhanskih proizvoda, znanstvenici su utvrdili da su e-cigarete za zube jednako štetne kao i obične cigarete. Otkad su se pojavile na tržištu, sve brojnija stručna istraživanja dovode u pitanje eventualne pozitivne strane. Medicinski repozitorij znanstvenih članaka PubMed Central nedavno je objavio rad grupe znanstvenika koji su istraživali rizike e […]
Pročitajte više
Konačno ste si i sami priznali – jednostavno obožavate jesti slatkiše! Ali s druge strane, zabrinuti ste za svoje zube. Možda ste imali jednu noćnu moru previše sa svojim stomatologom u djetinjstvu? Pa dobro, možete pojesti taj kolač o kojem sanjate pred nadolazeće blagdane. Možete uživati i u slatkišima bez da se suočite s problemom […]
Pročitajte više
Neupitan je negativan utjecaj stresa na mentalno zdravlje i sve organske sustave u tijelu. Stres tako utječe i na zdravlje zuba i usne šupljine. Zbog suvremenog načina života stres je globalno postao dio svakodnevice mnogih ljudi. Znanstvenici su dokazali njegov negativan utjecaj na zdravlje, a to vrijedi i za zdravlje usne šupljine i zuba. Ekonomski […]
Pročitajte više
Iako je nekad vađenje zuba bilo uobičajena metoda liječenja bolesti zuba, stomatologija je napredovala i danas je vađenje isključivo rezultat neuspješnog liječenja u situaciji kad više ništa drugo nije preostalo. Stomatolozi ističu da će zub izvaditi samo ako više nema nikakve nade u liječenje i oporavak. To se odnosi na situacije uznapredovalog karijesa koji je […]
Pročitajte više
Parodontitis je tri puta češći kod pušača nego kod nepušača, bez obzira na razinu oralne higijene. Pored toga, kod pušača parodontitis je karakteriziran manjim stupnjem upale desni i manjim krvarenjem, što može dovesti do toga da početak bolesti prođe nezamijećeno. Pušenje – ogorman zdravstveni rizik Kod pušača je primjetan i veći i brži gubitak alveolarne […]
Pročitajte više