Vađenje zuba nije ugodan postupak i zahtjeva posebnu skrb i njegu, a mnogi osjećaju bol kad popusti anestezija. Uz male trikove i savjete stručnjaka, neugodnoj boli može se doskočiti.

Postupak ekstrakcije ili vađenja zuba za pacijente nije bolan zahvaljujući injekcijama koje će umrtviti živac i većina osjeća tek nelagodu.

Odmah nakon vađenja

Odmah nakon vađenja stomatolog će staviti gazu te reći da čvrsto zagrizete i tako držite barem 20 minuta. Pritisak će pomoći u smanjenju krvarenja koje će u tom periodu uglavnom prestati. Međutim, kod pojedinaca krvarenje može potrajati i duže. Bol se obično javlja između jednog i četiri dana nakon vađenja, a moguće je i oticanje okolnog tkiva praćeno crvenilom. 

Stomatolog će također preporučiti da ne pušite barem od 48 do 72 sata nakon zahvata. Dim cigarete može povećati rizik od komplikacija i usporava cijeljenje rana. Pušenje smanjuje dotok krvi te se na rani mogu množiti bakterije i stvoriti infekcija. 

Ovo se ne preporučuje

Ne preporučuje se jesti nekoliko barem dva do tri sata nakon zahvata, osobito ne krutu i tvrdu hranu. Također, valja izbjegavati gazirana i vruća pića. Najbolji odabir su hladne namirnice koje će pomoći u ublažavanju nelagode ozljede. Stomatolozi također upozoravaju da se nakon vađenja zuba ne smije koristiti vodice za ispiranje usta niti na bilo koji način ispirati usta barem 24 sata. To uključuje ispiranje čajevima poput čaja od kamilice ili drugim tekućinama. Svakako valja izbjegavati tablete koje sadrže acetilsalicilnu kiselinu jer pospješuju krvarenje. 

Hladnoća pomaže u ublažavanju bolova i smanjenju otekline, pa je dobra odluka na mjestu vađenja zuba na licu držati hladan oblog. To može biti par kockica leda umotanih u gazu ili vrećica smrznutog povrća. Preporuka je držati 10 minuta, a potom 10 minuta ukloniti s lica. 

Higijena je važna

Naravno, higijena usne šupljine je važna te zube treba prati kao inače, no prilikom četkanja treba izbjegavati ranu. Dok rana ne zacijeli trebalo bi izbjegavati sjemenkastu hranu čiji komadići mogu upasti u ranu i otežati zarastanje. 

Te i druge upute stomatolozi će dati svakom pacijentu nakon zahvata te ga naručiti na kontrolu. U slučaju da vas je stomatolog naručio na kontrolu, ne izbjegavajte dolazak jer biste mogli ugroziti tijek oporavka.

Iako ih mnogi smatraju “zdravijom“ inačicom duhanskih proizvoda, znanstvenici su utvrdili da su e-cigarete za zube jednako štetne kao i obične cigarete.

Otkad su se pojavile na tržištu, sve brojnija stručna istraživanja dovode u pitanje eventualne pozitivne strane. Medicinski repozitorij znanstvenih članaka PubMed Central nedavno je objavio rad grupe znanstvenika koji su istraživali rizike e cigareta na oralno zdravlje.

E-cigarete povećavaju rizik za zdravlje

Studije su pokazale de konzumacija e-cigareta uzrokuje povećani rizik za zdravlje kroz respiratorne, kardiovaskularne i druge bolesti, no osim toga izravno utječu na oralno zdravlje povećavajući rizik od gingivitisa i parodontoze te smanjenog antioksidativnog učinka sline što izravno utječe na povećani rizik od karijesa. 

Znanstvenici su istaknuli kako je stoga ključno poticati hitne kampanje za podizanje svijesti kako bi mlade, koji su najčešći korisnici e-cigareta, dodatno upozorili na rizike i opasnosti. 

Smanjeno lučenje sline

Korištenje e-cigareta može kod pojedinaca smanjiti protok sline i potaknuti dehidraciju. Stomatolozi upozoravaju da manjak sline utječe na obrambeni mehanizam usne šupljine jer slina neutralizira kiseline, ispire čestice hrane s površine zuba i sprječava gomilanje bakterija karijesa. Dodaju također kako je slina ključna u sprječavanju lošeg zadaha. 

Promjena mikrobioma sline

Osjetljivu zajednicu bakterija koje žive u ustima čovjeka e-cigarete mogu narušiti jer proizvode aerosol. To će omogućiti ubrzani rast štetnih bakterija, odnosno povećani rizik od razvoja karijesa i bolesni desni.

Promjena boje zuba

Iako se žuti zubi obično povezuju s pušenjem duhanskih proizvoda, stručnjaci upozoravaju da e-cigarete nisu lišene te opasnosti. Iako nema katrana koji je sastojak duhanskih cigareta, e-cigarete sadrže nikotin koji će promijeniti boju zuba. O količini nikotina ovisi koliko će brzo promjene biti vidljive ili izražene. 

Bolesti desni

Stomatolozi kažu da je nikotin vazokonstriktor, sredstvo koje sužava krvne žile u desnima. Zbog toga se mogu prikriti prvi simptomi bolesti desni. S druge strane, kemijski sastojci poput propilen glikola ili biljnog glicerina koji su sastojci e-cigareta iritiraju oralna tkiva i potiču upalu desni. Također, stručnjaci kažu da dugotrajno izlaganje ovim kemikalijama može rezultirati gingivitisom. Neliječeni gingivitis vodi do parodontitisa, a on može rezultirati trajnim gubitkom zuba. 

Povlačenje ili recesija zubnog mesa nije samo rezultat upalnih procesa izazvanih parodontozom, nego se može javiti i zbog niza drugih čimbenika kao što su dijabetes, pušenje ili drugi razlozi. 

Bez obzira na uzroke, riječ je o učestalom problemu koji se javlja neovisno o dobi i spolu, iako je nešto češći kod muškaraca u starijoj životnoj dobi. Problem nije samo estetske naravi nego nosi niz rizika koji vode do propadanja zuba.

Povlačenje mesa

Zdravo zubno meso je ružičaste boje i ne odvaja se od zuba. Tkivo štiti osjetljive dijelove zuba od utjecaja topline i kiselina iz hrane. Međutim, zbog djelovanja bakterija, može se javiti blaga upala ili gingivitis koja se očituje kroz otečenost, bol i crvenilo. Rezultat je povlačenje zubnog mesa. Osim bakterija, mogući su i drugi razlozi povlačenja mesa.

Stomatolozi ističu da to može biti genetika, ali i nepravilno četkanje zuba, razni hormonalni poremećaji, pušenje, dijabetes, autoimune bolesti, nepravilan zagriz, pa čak i piercing na jeziku, usnici ili bradi. 

Bez obzira je li uzrok infekcija ili nešto drugo, rezultat je isti. Zubno meso se nepovratno počinje gubiti zbog čega zub djeluje produljeno. Počinju se stvarati džepovi oko zuba u kojima se razvijaju bakterije i dodatno potiču upalne procese, a javlja se izrazita preosjetljivost zuba na toplinu ili hladnoću jer je izložen korijen sa živcima koji reagiraju na temperaturne razlike. 

Proces koji je započeo može se zaustaviti il usporiti, no propalo tkivo ne može se vratiti. Zato je važno reagirati što prije. 

Liječenje recesije zubnog mesa

Stomatolog će nakon pregleda ustanoviti kojim će koracima i metodama što prije spriječiti širenje bolesti, no odgovarajuća dentalna higijena uvijek je među prvim preporukama. Odgovarajuća četkica za zube uz korištenje zubnog konca prva su linija obrane. Važna je tehnika četkanja, a pitom valja primijeniti nježne, kružne pokrete. Stomatolog će po potrebi ukloniti eventualni plak i kamenac, a izloženi dio zuba može pokriti ispunom nalik onoj za plombu čime će smanjiti preosjetljivost. 

Procjene stručnjaka su da u svijetu 47 posto odraslih ima neki oblik parodontne bolesti, a u starijim dobnim skupinama taj broj prelazi i 70 posto 

Parodontoza, parodontna bolest ili parodontitis nazivi su za jednu od najučestalijih bolesti desni čiji je rezultat gubitak zuba. Među osnovnim čimbenicima razvoja bolesti su loša oralna higijena i navike poput pušenja i loše prehrane. Iako ne bira spol ni dob, češća je kod muškaraca, pušača. Potiče je prisutnost bakterija odgovornih za razvoj plaka. Plak se skuplja na površini zuba te proizvodi kiseline koje uništavaju caklinu. 

S druge strane, zubni kamenac koji se taloži između zuba i zubnog mesa uzrokuje upalne procese. Bakterije uništavaju meko tkivo i kost oko zuba. Ako se stanje ne liječi, može u konačnici voditi do povlačenja desni, gubitka kosti i ispadanja zuba.

Oblici bolesti i simptomi

Stomatolozi ukazuju na to da je podjela parodontitisa opširna i ovisi o stupnju zahvaćenosti tkiva, odnosni oštećenju koje je bolest izazvala. Ipak, u osnovi je riječ o dva oblika od kojih je gingivitis reverzibilna promjena koja se može izliječiti adekvatnom higijenom. Kod kroničnog parodontitisa progresija bolesti je dovela do neizlječivih promjena kao što su trajno uništena kost i zubno meso. 

Kronični parodontitis razvija se ako oboljeli od gingivitisa nije liječio upalne promjene uzrokovane plakom. Simptomi u početku uključuju crvenilo zubnog mesa i krvarenje tikom pranja zuba ili konzumacije tvrde hrane, javlja se oticanje i krvarenje desni, ali i neugodan zadah. Upala gingive i propadanje kosti su najčešće bezbolni, pa ljudi ne pridaju dovoljno pažnje krvarenju desni. 

Liječenje parodontoze

Osim mehaničkih postupaka u lokalnoj anesteziji kojima će stomatolog ukloniti naslage plaka i bakterija, često se uključuje antibiotska terapija praćena strogom higijenom. Takvo liječenje može potrajati mjesecima, ovisno o tvrdokornosti bakterija. Ako liječenje nije dalo rezultate, postoje i kirurške metode. 

Liječenje parodontoze je ključno za općenito zdravlje. Naime, riječ je o prodoru bakterija u organizam što utječe na kardiovaskularne i cerebrovaskularne bolesti, otežava kontrolu dijabetesa i može utjecati na trudnoću. Parodontoza, dakle, nije bolest koju se može ignorirati.

Konzumacija pojedinih namirnica može utjecati na pojavu mrlja na zubima. Na listi su prva mjesta zauzeli kava, vino i zeleni čaj, ali to mogu biti i kupine, borovnice i svaka druga hrana s jakim pigmentima. 

Stručnjaci kažu kako je riječ o privremenom obojenju zubne cakline koje se može spriječiti. Naime, za razliku od mrlja koje izazivaju lijekovi ili bolesti, površinske mrlje rezultat su konzumacije namirnica. Zubi mogu poprimiti žućkaste, smeđe, pa čak i crne nijanse. Promjene se mogu vidjeti uz desni ili na cijeloj površini zuba. Također, pigmentacija će obojiti sve zube. No ako se promjene odvijaju samo na jednom zubu, valja provjeriti ima li drugih uzroka. 

Tanini iz vina, kave i čaja

Zeleni i crni čaj te kava i crno vino često su među krivcima za mrlje na zubima. Naime, sadrže tanine. Riječ je o vrsti polifenola topivih u vodi, a djeluju tako da olakšavaju prianjanje boja na zube. Stručnjaci kažu da je riječ o toliko snažnim spojevima da je dovoljna šalica napitka na dan da ni se pojavile promjene, najčešće žućkaste boje.

Kiseline

Bijelo vino, alkohol, ocat i umak od soje ili rajčice na popisu su kiselih namirnica koje će prouzročiti promjenu pH u ustima, ali i otapati kalcij iz slojeva zuba te zubnu caklinu učiniti osjetljivijom na boje. Isto vrijedi za gazirana pića te energetske napitke koji su nerijetko obogaćeni kemijskim bojilima i šećerom. 

Začini 

Šafran, curry i slični pigmentima bogati začini mogli bi obojiti zubnu caklinu, pa stomatolozi preporučuju četkanje zubi odmah nakon jela kao bis e spriječilo zadržavanje boje na zubima. 

Voće i voćni sokovi

Borovnice sadrže flavonoid antocijanin koji ovom bobičastom voću daje boju, ali može obojiti i zube jednako kao kupine, višnje ili drugo voće jakih boja. To vrijedi za svježe bobice, ali i za sokove. 

Duhan

Pušenje nije samo štetna navika koja utječe na zdravlje, nego može promijeniti i boju zubne cakline ostavljajući smeđe mrlje na površini zuba.

Kako riješiti problem?

Stomatolozi upozoravaju da je jedino ispravnim higijenskim navikama moguće spriječiti probleme povezane s pigmentacijom zuba. To znači da nakon svakog jela valja oprati zube pastom i četkicom. Ipak, ako su se problemi već pojavili, u stomatološkoj ordinaciji bez problema će riješiti estetski problem koji vas muči. Za tip vanjskih obojenja koji uključuje pigmentaciju i mrlje povezane s razvojem kamenca, koriste se pjeskarenjem, poliranjem ili ultrazvučnim čišćenjem te laserom ili raznim vrstama gelova. 

Pjeskarenje podrazumijeva čišćenje mrlja mlazom koji sadrži čestice pijeska. Za poliranje se koriste posebne paste s rotirajućom četkicom, dok ultrazvučno čišćenje podrazumijeva vibracije koje lome kamenac. Kod laserskog čišćenja aktivira se pasta obogaćena kisikom koji onda čisti mrlje s površine zuba. Dakako, u trgovinama postoje paste za zube koje također potiču izbjeljivanje, a pojedinci mogu primijeniti i neke alternativne metode. Ipak, izbjeljivanje u ordinaciji je stručno, a rezultati su dugotrajniji.

Stres kojemu smo svakodnevno izloženi, a kojeg često olako shvaćamo, jedan je od glavnih uzročnika izgleda naših zuba. Pri tome, nevjerojatna je snaga i moć pozitivnog razmišljanja. Ono može ukloniti i umanjiti oko nas mnoge negativne utjecaje. Naravno, ako smo u stanju to učiniti.

Primijetit ćemo, ako smo dulje vrijeme pod tenzijom zbog problema na poslu, u obitelji, bolesti i sl., koliko će svi ovi čimbenici utjecati i ostaviti traga na zubima. Sve je to stres.

Sve te stresne situacije indicirati će čitav niz različitih nesvjesnih pokreta donje čeljusti poput stiskanja, škripanja i lupkanja zubima. Zovemo ih parafunkcijskim pokretima. Mišićnom kontrakcijom aplicirat će se sile, na potporna zubna tkiva preko zubnih površina.

Te parafunkcijske sile puno su jače od fizioloških (prirodnih) tokom žvakanja, s duljim trajanjem i pod kutom na dužinsku os zuba i štetne su. 

Dugotrajne sile izazivaju ishemiju, a zatim i propadanje tkiva (nekrozu). Grizne površine se jače troše, te nastaju brusne fazete. Prirodni izgled zuba se mijenja.

Fiziološke, žvačne sile su intermitentne, to znači stisak traje kraće od odmora tj. otvaranja usta do ponovnog stiska na hranu pri žvakanju. Time se daje dovoljno vremena tkivu da se oporavi od kratkotrajne ishemije. Pri aktu gutanju zalogaja stvaramo daleko veću silu nego kod žvakanja.

Budući da su parafunkcijske smetnje najčešće nesvjesne radnje, teško ih je otkloniti. Nestankom problema, kadkada će i one nestati. Danas postoje pokušaji u terapiji parafunkcija od udlaga do raznih „barijera i kočnica“ bilo mehaničkih ili psiholoških.

Terapija je uglavnom kompleksna. 

Žvakanje žvakaćih guma bez šećera ima dokazani protukarijesni učinak, ali su drugi oralnozdravstveni učinci nedovoljno razjašnjeni. Pozitivni učinci žvakaćih guma bez šećera na oralno zdravlje, osobito na smanjenje karijesa dokumentirani su u mnogim istraživanjima i preglednim radovima. 

Dodatno se na žvakaću gumu sve više gleda kao na medij za otpuštanje aktivnih tvari koje bi mogle izravno pozitivno utjecati na oralno zdravlje. Žvakanje žvakaćih guma bez šećera potiče lučenje sline, koja ima niz pozitivnih učinaka na oralnu šupljinu:

• veći protok sline potiče brži oralni klirens šećera;

• visoki pH i puferski kapacitet stimulirane sline pomaže neutralizirati pH plaka nakon konzumiranja šećera;

• istraživanja su pokazala poboljšanu remineralizaciju ranih karijesnih lezija, dok su prospektivna klinički pokusi ukazali na smanjuje učestalosti karijesa kod djece koja su žvakala žvakaće gume bez šećera.

Znanstveni dokazi pokazuju da žvakaće gume imaju svoje mjesto kao dodatni način prevencije dentalnih bolesti u kombinaciji s tradicionalnijim prevencijskim metodama.

Dobrobiti žvakaćih guma bez šećera

Oralni klirens i stimulacija sline, neutralizacija pH vrijednosti plaka

Glavne prednosti žvakanja žvakaćih guma bez šećera posredovane su oralnom fiziologijom: stimulacija žlijezda slinovnica da proizvode slinu (povećanje za 10 do 12 puta u odnosu na nestimuliranu slinu) izazvana je kombinacijom žvačnog i okusnog podražaja. Iako je tok sline najveći tijekom prvih sedam minuta žvakanja kada je maksimalno otpuštanje sladila i okusa, dvostruko povećanje protoka (u odnosu na nestimulirani) održava se sve dok se žvakaća guma nastavi žvakati. 

Jedan od neposrednih kratkoročnih učinaka pojačanog toka sline povećani je klirens šećera i ostataka hrane iz oralnog kaviteta. Veći protok, pH i puferski kapacitet stimulirane sline nadalje pomaže neutralizirati kiseline pronađene u ustima, a naročito je važna uloga u podizanju pH vrijednosti plaka. Kratkoročna neutralizacija pH vrijednosti plaka do prestanka najkritičnije faze za demineralizaciju također je nadopunjena srednjeročnim pozitivnim učincima jer se pokazalo da često žvakanje povećava

bazalni (nestimulirani) tok sline te povećava pH vrijednost plaka i posljedično smanjuje njegovu sposobnost stvaranja kiselina iz šećera. Neka istraživanja čak su pokazala da se žvakanje žvakaćih guma bolje podnosi od umjetne sline za simptomatsku terapiju kserostomije. 

Remineralizacija i kliničko smanjenje karijesa

Osim neutralizacije pH, povećana stopa otpuštanja topljivog kalcija i fosfatnih iona iz stimulirane sline pomaže remineralizirati površinske caklinske lezije, kao što je prikazano u brojnim in vivo istraživanjima. Klinička istraživanja provedena na djeci koja žvakaću gumu žvaču najmanje tri puta dnevno dvije tri godine pokazuju da su znatno niže stope pojavnosti karijesa nego u djece koja ne žvaču žvakaće gume. Nadalje je učinak smanjenja karijesa potvrđen sistematiziranim preglednim radovima. Doista, Američka Dentalna Udruga (ADA) nedavno je objavila kliničke smjernice za uporabu žvakaćih guma bez saharoze u visoko karijesno rizične djece i odraslih. 

Smanjenje vanjskih obojenja

Žvakaće gume mogu smanjiti vanjsko obojenje zubi, bilo uklanjanjem postojećih mrlja ili inhibicijom nastanka novih, dok dodatak specifičnih aktivnih tvari (obično polifosfata) može pružiti dodatni učinak. Međutim, treba napomenuti da su ti učinci kozmetički i ne utječu izravno na oralno zdravlje, a učinak je mali u usporedbi s profesionalnim izbjeljivanjem. S druge strane, ubrzani oralni klirens sredstva koji uzrokuju obojenja, kao što su čaj ili kava, mogao bi znatno smanjiti stvaranje ekstrinzičnih

obojenja i tako može pomoći u održavanju rezultata izbjeljivanja i dentalne profilakse. Zanimljivo je da žvakaća guma sprečava kratkotrajnu preosjetljivost povezanu s profesionalnim izbjeljivanjem zubi, iako mehanizam tog učinka nije jasan.

Utjecaj na plak i gingivitis

Postoje dokazi da redovito korištenje žvakaćih guma, u kombinaciji s uobičajenom oralnom higijenom, dovodi do blagog, ali značajnog smanjenja indeksa plaka, iako jedno istraživanje nije potvrdilo takav učinak. Nadalje, dva istraživanja dokazala su utjecaj na parametre kao što su indeks krvarenja ili gingive. U nedavno objavljenom sistematiziranom preglednom radu zaključeno je kako žvakaće gume bez šećera omogućuju malo, ali značajno smanjenje plaka kada se koristi kao dodatak uobičajenim mjerama kontrole plaka. Stoga sve tvrdnje u vezi učinaka žvakaćih guma bez šećera bez aktivnih tvari na plak treba tumačiti samo kao potencijalni potporni učinak, a ne kao namjeru nadomještanja redovitog četkanja i korištenja zubne svile.

Aktivne tvari za remineralizaciju/sprečavanje karijesa

Bilo je mnogo pokušaja poboljšati inherentni remineralizacijski učinak sline stimulirane žvakaćim gumama dodavanjem specifičnih aktivnih sastojaka. U nastavku je pregled nekih od njih.

Specifični učinci poliola

Žvakaće gume bez šećera obično su zaslađene poliolnim zaslađivačima  (šećerni alkohol), kao što su sorbitol, manitol, ksilitol i maltitol. Svi ovi polioli onakon dgovarajućih testiranja pH vrijednosti plaka potvrđeno su sigurni za zube; tako, dok njihova inherentna slatkoća pomaže stimulirati tok sline, njihov metabolizam i proizvodnja kiselina preko oralnih bakterija (iz plaka) spori su i ne izazvaju pad pH vrijednosti u plaku, nego naprotiv povećanje pH. Postoje istraživanja u kojima je testirano jesu li određeni polioli učinkovitiji, ali nedavno objavljeni sistematizirani pregled navodi da nije moguće razlikovati između koristi koje proizlazi iz samoga čina žvakanja u odnosu na one povezane sa specifičnim učincima poliola.

Kalcijeve i fosfatne soli

Ostali pristupi za poboljšanje protukarijesnog učinka žvakaćih guma bez šećera usmjereni su na upotrebu prikladnih kalcijevih ili kalcij-fosfatnih soli radi dopune prirodne razine kalcija i fosfata u slini, podizanja razine zasićenosti tim ionima u neposrednoj okolini zuba i u vezi s tim olakšavenje remineralizacije. Pokazalo se da kalcijev laktat dodan u žvakaće gume također poboljšava remineralizaciju.

Potencijalni negativni učinci žvakaćih guma

Treba napomenuti da postoje i određena zabrinutost zbog uporabe žvakaćih guma, uključujući i opasnost od gušenje u male djece, njihovo bacanje u javnosti te laksativni učinak. Potrošačima treba naglasiti da žvakaće gume nisu za djecu mlađu od školske dobi i da ih odgovorno odlažu na mjesta predviđena za otpad. Laksativni prag većine poliolnih sladila koja se koristi u žvakaćim gumama obično je od 15 g/dan, što bi zahtijevalo konzumiranje od 10 ili više žvakaćih guma dnevno.

Zaključak

Znanstvni podaci koji idu u prilog nespecifičnim prednostima žvakaćih guma bez šećera analizirani su i potvrđeni od strane ključnih dentalnih organizacija širom svijeta, uključujući FDI (Svjetsku stomatološku udrugu), ADA (Američku dentalnu udrugu) i EFSA (Europsko tijelo za sigurnost hrane). Tradicionalno je preventivna dentalna medicina usmjerena na ograničenje unosa šećera, uklanjanje plaka/oralnu higijenu, korištenje fluorida, pečaćenje fisura i edukaciju. U novije vrijeme ti su pristupi modificirani poboljšanim dijagnostičkim metodama kako bi se omogućilo rano otkrivanje bolesti, zajedno s točnom procjenom njezine aktivnosti. Postoji mogućnost da se žvakaće gume smatraju još jednim načinom prevencije pomažući održavanju oralne ekologija kod visoko, ali i niskorizičnih pojedinaca i populacija. Namjera ovog članka nije dati kliničke smjernice za uporabu žvakaćih guma bez šećera, nego je cilj informirati praktičare tako da mogu točno odgovoriti na pitanja svojih pacijenata u vezi ove teme. Dok žvakaća guma ne može liječiti oralne bolesti, može spriječiti poremećaje oralne ekologije koja dovodi do kliničke bolesti potičući stvaranja zdrave količine sline.

Konačno ste si i sami priznali – jednostavno obožavate jesti slatkiše! Ali s druge strane, zabrinuti ste za svoje zube. Možda ste imali jednu noćnu moru previše sa svojim stomatologom u djetinjstvu?

Pa dobro, možete pojesti taj kolač o kojem sanjate pred nadolazeće blagdane. Možete uživati i u slatkišima bez da se suočite s problemom karijesa i bolesti zubnog mesa, ako ćete poslušati neke od sljedećih korisnih savjeta.

Idemo odmah na stvar. Pravi razlog zbog kojeg bi slatkiši mogli oštetiti vaše prekrasne zube je sav taj šećer. Ali nije šećer taj koji stvara rupice u vašem zubu; uzročnik je bakterija koja raste na šećeru i izaziva kvarenje zuba. Hraneći se polako šećerom, bakterije slabe caklinu i jednostavno “jedu” kroz nju.

Dakle, pouka priče je da obavezno očistite zube nakon što ste pojeli slatkiše. Kako ne nosimo svi svoju omiljenu zubnu četkicu uvijek sa sobom, postoji nekoliko stvari koje možemo napraviti. 

Jedna od najjednostavnijih stvari je da popijemo čašu vode za vrijeme uživanja u slatkišima. Voda će isprati višak šećera, ali ga se neće riješiti u cijelosti. Naravno, ispiranje usta Coca-colom i sličnim napicima obogaćenim šećerom, nam neće pomoći.

Jedna od stvari koja zaista pomaže je upotreba gume za žvakanje bez šećera. U današnje vrijeme većina guma za žvakanje je bez šećera, s izuzetkom onih koje se još uvijek pakiraju u štapićima poput tržišne marke Juicy Fruit. Prednost korištenja gume za žvakanje je aktiviranje žlijezdi za lučenje sline. Slina je blago digestivna tekućina koja će razgraditi ostatke hrane i šećera.

Naravno, ništa ne može zamijeniti dobru, staru četkicu za zube. Ipak, potrebno je obratiti naročitu pažnju na problematičnim područjima poput prostora između dva susjedna zuba. Tamo će se zadržati većina ostataka hrane i šećera iz jednostavnog razloga jer je riječ o teško dostupnim područjima kako za vaš jezik tako i za zubnu četkicu. Korištenje interdentalne četkice ili zubnog konca povećati će nivo vaše oralne higijene.

Vjerojatno vam sve ovo zvuči kao još jedno predavanje iz oralne higijene i vjerojatno ste u pravu. Ali poanta priče je nema razloga da slatkiši oštete vaše zube. Uloga slatkiša je uljepšati našu svakodnevicu kroz konzumiranje nečeg ukusnog i uzbudljivog za naša osjetila u usnoj šupljini.

Pažljiva oralna higijena dozvoljava uživanje u slatkim čarima života, bez straha od posjete stomatologu zbog novog ispuna.

Stoga uživajte u predstojećim blagdanima i slatkišima na siguran način.

Puno je „istina“ i „činjenica“ o zubima i njihovom održavanju koje možemo čuti od naših prijatelja, poznanika, obitelji… I svi oni najbolje znaju što treba napraviti. Evo nekih tvrdnji kojne često možemo čuti, te objašnjenja koje su istinite, a koje nisu.

Tvrdnja: AMALGAMSKI (METALNI) ISPUNI ČVRŠĆI SU I TRAJNIJI OD KOMPOZITNIH (BIJELIH)

Netočno. Iako se amalgam koristi već više od 100 godina, danas je gotovo u potpunosti napušten djelomično zbog svoje toksičnosti (sadrži visok udio žive), a djelomično zbog neispunjavanja estetskih zahtjeva. U nekim državama (Danska, Švedska i Norveška) amalgam je u potpunosti zabranjen, dok je u Kanadi, Italiji, Njemačkoj i Francuskoj zabranjen kod trudnica, dojilja i djece. Najnovija istraživanja povezuju ga s autoimunim, kroničnim i neurotoksičnim bolestima te je dokazano da se živa akumulira u mozgu, živčanom tkivu i bubrezima. Međutim, i dalje je uvriježeno mišljenje kako su amalgamski ispuni čvršći i tvrđi od kompozitnih. Danas je na tržištu veliki broj kompozitnih (bijelih) ispuna koji su neusporedivi s prvim generacijama koje su se pojavile na tržištu davne 1960. te sa sigurnošću možemo reći da je kompozit danas superiorniji materijal. Prije svega, kompozit se na zub veže kemijski (adhezivnom tehnikom) i time se postiže bolje prijanjanje i čvršća cjelina sa zubom dok se amalgamski ispun veže isključivo mehanički pa je potrebno izbrusiti i zdravi dio zuba. Kompoziti su danas unaprijeđeni na razini nanotehnologije te ojačani keramičkim česticama i time su i svojim mehaničkim svojstvima nadmašili amalgame. Zbog svih ovih razloga danas su kompoziti postali nezamjenjiv dio restorativne dentalne medicine.

Tvrdnja: KADA DESNI KRVARE POTREBNO JE POVRŠNO ČETKATI ZUBE

Netočno. Krvarenje desni jedan je od prvih simptoma parodontne bolesti, tj. bakterijske infekcije koja pogađa desni i kost koja podupire zube. Većinom su uzrokovane bakterijskim plakom te kamencem i ako se ne liječe mogu rezultirati gubitkom zuba. 

Upravo zbog toga plak (tj. bakterije) se mora redovito odstranjivati te je oralna higijena od presudnog značaja. Dobrom oralnom higijenom i temeljitim četkanjem reducira se broj bakterija te time smanjuje mogućnost razvoja gingivitisa (rane bolesti desni) koji, ako se ne liječi, može prijeći u parodontitis. Učestalost bolesti desni velika je te je rano prepoznavanje bolesti od izuzetne važnosti. Posjetite svog doktora dentalne medicine barem dva puta godišnje kako biste uočili promjene na vrijeme. 

Tvrdnja: ČIŠĆENJE ZUBNOG KAMENCA I POLIRANJE OŠTEĆUJU CAKLINU

Netočno. Zdrava caklina najtvrđa je tvar u našem tijelu te se može otvoriti isključivo dijamantnim brusnim sredstvima, tj. brušenjem. Danas se zubni kamenac tretira ultrazvučnim instrumentima čiji vrh titra visokom frekvencijom i na taj način odstranjuje naslage s površine zuba. U sklopu tretmana zubnih naslaga provodi se i poliranje ili pjeskarenje čime se odstranjuju i interdentalne naslage, tj. pigmenti. Poliranjem zub postaje glađi te se na njegovoj površini teže nakupljaju nove naslage, tj. bakterije. Svi ovi postupci u potpunosti su bezopasni za integritet zdrave cakline i preduvijet su uspostavljanju vašeg oralnog zdravlja.

Tvrdnja: ZUBE TREBA ČETKATI NEPOSREDNO NAKON JELA

Ne uvijek, odnosno ne ako ste konzumirali nekubilo kakvu kiselu namirnicu. Kiselinu u velikom udjelu sadrže gazirana pića, sokovi, energetski napitci, voće, jogurti i dr. te time negativno utječu na tvrdoću cakline. Kiselina omekšava površinu zuba i uzrokuje njeno nagrizanje. Četkanjem nakon takvog jela odstranjuje se taj omekšali sloj, a to dugoročno rezultira erozijom. Upravo iz tog razloga stručnjaci danas preporučuju da se četkanje odgodi barem jedan sat nakon kiselog obroka. U tom će periodu puferi iz sline neutralizirati novonastalu situaciju te remineralizirati površinu cakline.

Tvrdnja: TVRDA ČETKICA BOLJE ČISTI  

Netočno. Vrlo je rašireno uvjerenje da se zubi mogu kvalitetno i temeljito očistiti isključivo tvrdom četkicom. Međutim, parodontolozi danas preporučuju meke četkice. Zbog sve veće učestalosti konzumacije kiselih pića danas je caklinska erozija prisutna kod velikog broja naših pacijenata. Kako smo već opisali, kiselina omekšava površinu cakline i ako nakon takvog obroka ili pića zube četkamo tvrdom četkicom, naša će se caklina trošiti i stanjiti. Važno je usvojiti ispravne tehnike četkanja i redovito odlaziti na kontrole kod vašeg doktora dentalne medicine. 

Kada ste se posljednji puta u javnosti nasmiješili? Kada ste uživali u omiljenim jelima? Gdje vam je nestalo samopouzdanje?

Ako želite vratiti izgubljeni osmjeh i opet biti puni samopouzdanja, na pravom ste mjestu. Objasnit ćemo vam sve što morate znati o zubnim implantatima koji će vam vratiti osmjeh…

Što su zubni, odnosno dentalni implantati? Oni zamjenjuju korijen zuba. Izrađeni su od posebnih materijala koji ne izazivaju oštećenje tkiva ili alergijske reakcije. Jedan od tih materijala je titan. U kirurškom postupku implantat se ugrađuje u kost čeljusti. Potrebno je određeno vrijeme da implantat sraste s kosti kako bi pružio čvrsto uporište za protetski nadomjestak.

Koliko traju dentalni implantati? Jedna od najbitnijih karakteristika zubnih implantata jest njihova trajnost. Uz odgovarajuću njegu, oni mogu trajati doslovce cijeli život. Ta dugotrajnost čini ih izvrsnim ulaganjem u oralno zdravlje.

Koje vrste implantata postoje? Postoje implantati koji se ugrađuju u čeljust (endostealni) i implantati postavljeni na ili iznad čeljusti (subperiostalni). Odabir vrste implantata ovisi o individualnim potrebama pacijenta.

Kako se ugrađuju implantati? Radi se o kirurškom postupku koji ima nekoliko koraka. On uključuje manji ili veći kirurški zahvat prilikom kojeg se implantat ugrađuje u čeljust. Nakon ugradnje slijedi period cijeljenja tijekom kojeg implantat srasta s kosti. Sljedeći korak je izrada protetskog nadomjestka.

Je li ugradnja implantata skupa? Važno je biti svjestan svih troškova povezanih s dentalnim implantatima. Iako mogu imati veći početni trošak od drugih opcija, njihove dugoročne prednosti čine ih isplativim izborom.