Zubni kamenac kod pojedinaca se učestalije taloži starenjem, a ponekad se njegov nastanak ne može spriječiti čak ni unatoč dobroj oralnoj higijeni

Dobra je vijest da zubni kamenac uz pomoć stomatologa može nestati, no to nije trajno rješenje. Naime, kamenac nastaje iz zubnog plaka, ljepljive tvari koja se stvara na zubima zbog nakupljanja štetnih bakterija. One uzrokuju karijes i oštećuju zube. Ako se svakodnevnim pranjem zuba plak ne uklanja redovito, može se stvrdnuti i prerasti u kamenac. Stručnjaci upozoravaju da veliku ulogu igra i hrana koju konzumiramo. Ljepljive i slatke namirnice ubrzavaju nastanak plaka i odlična su podloga za razvoj bakterija. Nastanku kamenca pogoduju i gazirana pića, pušenje i konzumacija kave.

Što je zubni kamenac?

Kamenac su tvrde naslage koje se više ne mogu ukloniti četkanjem, osim uz pomoć stomatologa i profesionalnih metoda. Te naslage mogu biti od bijele, do žute i smeđe ili crne boje te uzrokuje upalu zubnog mesa i posljedično, parodontitis. Hrapave su površine i pružaju dodatni prostor za bakterije. Kamenac se najčešće javlja s unutarnje strane zuba, a nerijetko se na internetu mogu pronaći savjeti o tome kako raznim uljima ili preparatima kućne proizvodnje ukloniti kamenac. Stručnjaci upozoravaju da to nikako ne treba raditi kod kuće jer osim mehaničkih oštećenja caklina i dodatnog propadanja zuba, korištenjem raznih pripravaka možete dodatno oštetiti zube.

Profesionalno uklanjanje kamenca

Stomatolog će u ordinaciji ultrazvučnim aparatom lako i bezbolno ukloniti kamenac, a potom će površinu zuba dodatno ispolirati kako bi bila glatka, što će otežati nakupljanje bakterija. Koliko često to treba činiti, ovisi o pojedincima i njihovim potrebama te stanju zuba. Liječnik će ih najbolje savjetovati o učestalosti. Kod nekih je čišćenje kamenca potrebno provoditi svakih šest mjeseci, dok je kod drugih to rjeđe.

Čišćenje kamenca traje od 30 do 60 minuta. Iako je zahvat jednostavan i bezbolan te se sastoji u korištenju ultrazvučnog aparata moji vibracijama uklanja naslage na zubima, kod ljudi s osjetljivim zubima može se nakon zahvata pojaviti privremena preosjetljivost zubi ili bolne desni. Nelagoda nestaje nakon nekoliko dana.

Kvalitetna i uravnotežena prehrana temelj je zdravog života, a to se proteže i na oralno zdravlje omogućujući čvrste i zdrave zube kroz život. Koja prehrana pomaže zdravlju zubi?

Mediteranska prehrana

Medicinski stručnjaci davno su zaključili da je mediteranska prehrana idealna jer omogućuje unos kvalitetnih, cjelovitih i nutritivno bogatih namirnica koje pružaju temelj za zdrav život, a time i za oralno zdravlje. Valja se pritom voditi načelima raznovrsnosti i uravnoteženosti, no ako se fokusirate na ljepotu osmijeha, neke namirnice nose više prednosti za zdravlje zuba. 

Stručnjaci također ističu da izrazito slatka hrana pogoduje razvoju karijesa, jednako kao i ona bogata škrobom poput čipseva i smokija. Takva hrana duo prijanja uz caklinu hraneći bakterije i stvarajući podlogu za razvoj karijesa i drugih upalnih procesa. U tom smislu će pomoći namirnice koje se od davnina smatraju prirodnim čistačima zuba jer djeluju abrazivno čisteći površinu i istovremeno nude zaštitu. 

Kalcij

Meso, jaja, losos ili pak jogurt i sir odličan su izvor kalcija, minerala koji nije zaslužan samo za snažne i čvrste kosti, nego za strukturu zuba. Riba je također izvor vitamina D koji je ključan za  izgradnju i očuvanju zuba i kostiju te pomaže apsorpciji kalcija i omogućuje ravnotežu minerala u tijelu. 

Vitamini

Zeleno lisnato povrće i voće riznice su vitamina značajnih za izgradnju i održavanje zubne cakline. Voće bogato vitaminom C pomaže kolagenu u desnima onemogućiti razvoj parodontitisa, pa jabuka koja pritom ima i visok udio fluora osnažuje zubno meso. Slasne jagode zahvaljujući askorbinskoj kiselini blago izbjeljuju zube, dok polifenoli onemogućuju razvoj bakterija. Brokula, bundeva i krumpir će zahvaljujući udjelu vitamina A potaknuti osnaživanje zubne cakline, dok će luk i stabljika celera imati antibakterijski učinak. 

Antioksidansi

Nezaslađeni zeleni čaj bogat je antioksidansima sa zaštitnom ulogom koji ne omogućuju samo uništavanje slobodnih radikala u tijelu nego njeguju zube. Voće i povrće bogato antioksidansima odnosi se na zeleno lisnato povrće poput špinata ili salate, šareno i bogati bojama poput paprike, mrkve, cikle, crvenog kupusa i drugih. 

Proteini

Mliječni proizvodi i meso izvor su proteina koji učvršćuju zubnu caklinu, no preporuka je struke birati proizvode bez šećera. Također, ako imate intoleranciju na laktozu, postoje prilagođeni proizvodi ili pak biljne inačice napitaka obogaćenih kalcijem. 

Moramo li se nužno osjećati nelagodno u stomatološkoj ordinaciji? Odgovor je, naravno, „ne“, jer strah od odlaska stomatologu moguće je pobijediti. Kako? Možda će vam za početak pomoći baš ovaj tekst

Mnogi su medicinski zahvati povezani s određenom razinom boli ili nekim drugim oblikom neugode. To kod pacijenata nerijetko izaziva strah. Stomatološka ordinacija je u „vrhu popularnosti“ po očekivanoj boli, pa stoga i po broju ljudi koji imaju strah od odlaska stomatologu. 

Istraživanja pokazuju da oko 5 – 10% odraslih upravo iz straha ne odlazi na redovite stomatološke preglede. Kod djece se u oko 15% slučajeva pojavljuje strah ekstremnog intenziteta (Sergl, 1996.). Još je veći broj osoba koje odlaze na preglede, a da pri tome osjećaju blagi strah ili strah srednjeg intenziteta. Uzme li se u obzir i njihov broj, dolazi se do procjene  da se 75% stanovništva na neki način boji odlaska stomatologu (Sergl, 1996.). Strah od stomatologa manifestira se: od nemira, preko ukočenog držanja pa sve do znojenja, tjelesnih grčeva, bljedila, vikanja, lupanja srca itd. 

Strah od stomatoloških pregleda posljedica je naših osobnih iskustava doživljene boli, ali, vrlo često i nedoživljene nego samo očekivane boli – često puta očekivane na temelju pričanja drugih ljudi. 

Strah u životu često ima pozitivnu ulogu: on upozorava čovjeka na opasnosti te mu razvija brze i korisne reakcije. Međutim, u stomatološkoj ordinaciji strah koji osjeća pacijent otežava situaciju kako njemu, tako i stomatologu. S jedne strane razumljivo je kako je cilj pacijenta zaštititi se od boli i neugode, a s druge strane cilj stomatologa nije ozlijediti pacijenta ili mu nanijeti bol, nego mu ponovo uspostaviti zdravlje zubi. Tako se nerijetko nalazimo u začaranom krugu iz kojeg, na sreću, ima puno izlaza.

Staro je pitanje: Je li dobro znati kad će nas boljeti? Vadite li, npr., sami sebi trn iglicom ili radije pustite nekog drugog da vam to napravi? Ako sami izvodite tu „operaciju“, onda imate kontrolu nad trajanjem i intenzitetom boli. Većina će ljudi reći kako mogu bolje podnijeti bol koju sami sebi „doziraju“. 

A što kažu različita istraživanja? U ovom području proveden ih je čitav niz, upravo s ciljem iznalaženja načina kako pomoći pacijentu u smanjenju doživljaja boli. Pokazalo se da je upozorenje, koje ja dano neposredno prije zadavanja bolnog podražaja, pozitivno utjecalo na podnošenje boli (Wilhite i Payne, 1992.). Nasuprot tome, u situaciji kad se nije znalo kad će se pojaviti bolni podražaj, bila je prisutna stalna neizvjesnost koja je djelovala vrlo stresno i direktno negativno utjecala na njeno podnošenje. 

Drugim riječima, većini pacijenata više  odgovara da im stomatolog unaprijed kaže: „Sad će vas možda zaboljeti…“, nego da ne znaju kad će to biti pa su u stalnoj napetosti i iščekivanju. Ako se tako dogovorite sa stomatologom, moći ćete mirno sjediti i nećete stalno strepiti očekujući bol u svakom trenutku. Informiranje pacijenta o tome kada će se bol javiti, koliko dugo će trajati te zašto nastaje važno je upravo zbog velikog utjecaja očekivanja na podnošenje boli, te jačanja osjećaja da jednim dijelom možemo sami kontrolirati situaciju. 

Zato, ako vam se čini da i vi spadate u one koji osjećaju strah od odlaska u stomatološku ordinaciju, pogledajte i odaberite što vam sve može pomoći da smanjite tu nelagodu. Za početak, nemojte skrivati strah. Skrivate li ga pred drugima ili pred stomatologom, umjesto jednog imat ćete dva straha: strah od stomatologa i strah da će vaša okolina to ipak primijetiti. 

Stoga:

1. Donesite odluku da ćete posjetiti stomatologa:

•  „Stomatolog je tu radi mene. On će mi pomoći da budem zdrav/a i da dobro izgledam.“
• „Ja sam gospodar situacije. Porazgovarat ću sa stomatologom o svom problemu te što će i na koji način raditi.“
• „Neću odlagati posjetu stomatologu jer i sam/a sam svjestan/na da što prije odem, za mene je to bolje i lakše.“

2. Dođite u stomatološku ordinaciju:

• „Stomatolog neće napraviti ništa što nisam prije s njim dogovorio/la.“
• „Pitat ću stomatologa što će raditi te je li neki od postupaka bolan.“
•  „Ako mi tijekom stomatološkog postupka nešto bude bolno i ako želim da stomatolog tada na čas prekine s radom, dogovorit ću „signal“, npr. podići ću desnu ruku. Stomatolog će tada prekinuti s radom, reći mi što još treba napraviti, te koliko će to još dugo trajati.“
•  „Na ovaj način ja mogu kontrolirati situaciju.“
• „Svjestan/na sam toga da ukoliko ni na koji način ne mogu izdržati bol, uvijek mogu tražiti anesteziju jer ni jedan zahvat ne mora biti bolan.“

3. Poslužite se nekom od korisnih metoda za smanjenje straha:

• odvraćanje pažnje: intenzivno razmišljajte o nečem lijepom ili nečem što vas veseli, slušajte glazbu ili gledajte televiziju, zatvorite oči,
• motoričko olakšavanje: stisnite šake ili naslon zubarske stolice, napinjite mišiće, lagano lupkajte nogama,
• opuštanje: duboko dišite, opustite mišiće, upotrijebite neku od vježbi relaksacije,
• misaone tehnike: brojite ili rješavajte brojevne zadatke, recitirajte (u sebi), gledajte na sat (najbolje zidni), motivirajte sami sebe (npr. „Izdrži još malo.“ „Ovo je u mom interesu.“ „Nakon ovoga više me neće boljeti zub.“ i sl.).

Budite bez brige jer i stomatolog promatra vaše ponašanje. Reagirat će na vrijeme, napravit će pauzu u zahvatu, te će svojom mirnoćom i staloženošću u vama stvoriti dodatno povjerenje što će izravno utjecati na smanjenje vašeg stresa i doživljaja boli. 

I na kraju, razmislite ima li vaš strah od odlaska stomatologu uopće smisla i opravdanja ili je još jedan u nizu strahova utemeljenih na tuđim pričama i pogrešnim očekivanjima

Autori: Višnja Majsec Sobota, psiholog, i Ivan Sobota, psiholog