Jeste li ikada izašli iz ordinacije i zapitali se što vam je stomatolog točno rekao? Dogodilo se to vjerojatno svima koji ne barataju stručnim stomatološkim izrazima. Naš cilj je kroz seriju tekstova “prevesti” stručne pojmove, izraze i, nazovimo ga tako, stomatološki jezik na onaj svima razumljiv. Nastavljamo s pojašnjavanjem osnovnih pojmova koje koristi i vaš stomatolog.

Anestezija (dentalna anestezija)
Stručni jezik: Primjena lokalnog anestetika kako bi se blokirala provodljivost živčanih impulsa i omogućilo bezbolno izvođenje stomatoloških zahvata.
Objašnjenje: To je postupak kojim se uklanja bol tijekom liječenja zuba, obično injekcijom.

Ekstrakcija zuba
Stručni jezik: Ekstrakcija u dentalnoj medicini označava kirurški postupak uklanjanja zuba iz koštanog ležišta maksile ili mandibule. Može biti jednostavna (rutinska) ili kompleksna (kirurška), ovisno o morfološkim karakteristikama zuba, stupnju retiniranosti i okolnim anatomskim strukturama.
Objašnjenje: To je postupak kojim se vadi zub. Uključuje  anesteziju.

Apikotomija
Stručni jezik: Kirurški zahvat uklanjanja vrha korijena zuba i okolnog upalnog tkiva.
Objašnjenje: To je operacija kojom se uklanja infekcija na vrhu korijena zuba i spašava zub od vađenja.

Cistektomija
Stručni jezik: Cistektomija je kirurški postupak koji podrazumijeva potpuno uklanjanje ciste u usnoj šupljini, obično u području čeljusti. Ciste u oralnoj kirurgiji mogu nastati iz različitih razloga, uključujući zubne infekcije, odontogene ili nenormalne promjene u razvoju tkiva.
Objašnjenje: Ciste su tekućinom ispunjeni prostori koji se mogu formirati unutar kostiju čeljusti ili tkiva oko zuba, a mogu biti bez simptoma ili izazivati bol, infekcije ili oštećenje okolnih struktura. 

Izrada ispuna
Stručni jezik: Izrada ispuna (ili restauracija) u dentalnoj medicini predstavlja proces obnavljanja zuba koji je oštećen karijesom, traumom ili drugim patologijama. Ispuni se koriste za vraćanje funkcionalnosti, estetskog izgleda i čvrstoće zubu, čime se sprječava daljnje propadanje zuba te očuvanje zdravlja okolnih tkiva.
Objašnjenje: Izrada ispuna je postupak kojim obnavljamo zub koji je oštećen zbog karijesa, traume ili drugih problema. Ako je zub oštećen, uklanjamo pokvareni dio zuba i zamjenjujemo ga posebnim materijalom, tako da zub ponovno bude funkcionalan i estetski prihvaćen.

Brušenje
Stručni jezik: Brušenje zuba u dentalnoj medicini je postupak kojim se uklanja mali dio zubne površine kako bi se pripremio zub za različite restauracije, kao što su ispuni, krunice, mostovi ili ortodontske terapije. Brušenje se također koristi za oblikovanje i prilagodbu zuba u različitim situacijama, kao što su izravnavanje nejednakih zuba ili smanjenje njihove veličine.
Objašnjenje: Brušenje zuba je postupak kojim stomatolog uklanja mali dio zuba kako bi ga pripremio za neku vrstu restauracije, poput krunice, mosta ili ispuna. To je kao kada se zub “oblikuje” da bi odgovarao novom nadomjestku, koji će ga ojačati i vratiti njegovu funkcionalnost. Za brušenje se koriste dijamantna svrdla.

Izbjeljivanje
Stručni jezik: Izbjeljivanje zuba je estetski postupak u dentalnoj medicini koji se koristi za posvjetljivanje zuba koji su prirodno tamni ili su promijenili boju uslijed različitih čimbenika poput konzumiranja hrane i pića (kava, crno vino), pušenja, starenja ili uporabe određenih lijekova. Glavni cilj izbjeljivanja je poboljšati estetski izgled osmijeha bez oštećenja zuba.
Objašnjenje: Izbjeljivanje zuba je postupak koji se koristi kako bi se zubi posvijetlili i vratila im prirodna boja. Zubi mogu potamniti zbog različitih razloga, poput konzumiranja hrane i pića (kava, crno vino), pušenja ili jednostavno starenja.

Zašto se netko odlučuje na vađenje umnjaka? Umnjaci su zubi koji se zbog svog položaja najlakše kvare i najteže ih je popravljati, a nerijetko uzrokuju i druge tegobe te ih stručnjaci zato uklanjaju.

Alveotomija ili uklanjanje umnjaka kirurški je zahvat koji može biti jednostavan ili složen, no s obzirom na suvremenu anesteziologiju i mogućnosti koje ona nudi, osjećaj boli može se kontrolirati i ublažava tegobe tijekom oporavka. Riječ je o zubima koji mnogima stvaraju probleme i stručnjaci se zbog niza razloga odlučuju izvaditi ih. Evolucijski gledano, u prošlosti su ljudi imali veća usta od suvremenog čovjeka te su kutnjaci imali dovoljno prostora za rast. Služili su za žvakanje sirove hrane, no kako su se smanjivala usta i vrsta namirnica koje konzumiramo, smanjila se i uloga umnjaka.

Najčešći problemi umnjaka

Kutnjaci u stražnjem dijelu čeljusti nazivaju se umnjacima ili osmicama i niču najkasnije od svih zuba, u adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi. Prilikom nicanja mnogi će iskusiti nelagodu ili bol. Takvi zubi ponekad ne uspiju prodrijeti te izaći iz zubnog mesa nego ostaju djelomično ili u cijelosti u njemu. Slabije su dostupni pa ih je teže četkati zbog čega se učestalo kvare i teže ih je popravljati. Stomatolog će se odlučiti za vađenje umnjaka u slučaju da se u ustima pojavio neugodan zadah koji je teško objasniti, javlja se krvarenje iz desni, neugodan okus u ustima ili bol u području čeljusti uz natečene i osjetljive desni.

Priprema za operaciju

Ekstrakcija ili vađenje umnjaka kirurški je zahvat koji može biti jednostavan ako je zub u cijelosti izniknuo, ili pak složen ako je zarobljen u zubnom mesu. Preporuku o vađenju daje stomatolog koji će pacijenta uputiti oralnom kirurgu na konzultacije oko načina izvođenja operacije. Kirurg će također procijeniti kakva vrsta anestezije će biti primjerena s obzirom na težinu zahvata. Može preporučiti lokalnu anesteziju koja se injekcijom ubrizgava izravno u desni te uzrokuje utrnulost područja, a najčešće se koristi kod jednostavnih zahvata kad je umnjak u cijelosti ili većinom izbio. U slučaju intravenske analgo – sedacije pacijent je djelomično svjestan, no ne osjeća bol te se preporučuje kod složenijih zahvata. U slučaju da morate izvaditi sva četiri umnjaka te je riječ o složenom zahvatu, liječnik će vjerojatno preporučiti opću anesteziju.

Iako se čini jednostavnim, svaki je kirurški zahvat operacija koja zahtijeva mjere predostrožnosti kako bi protekla bez problema, pa će kirurg nerijetko preporučiti ograničenja oko konzumacije hrane i pića uoči zahvata, a svakako planirajte i dva do tri dana oporavka nakon operacije.

Oporavak nakon vađenja

Kao i kod vađenja drugih zuba, na mjestu ekstrakcije stvara se krvni ugrušak koji je ključan za zatvaranje rane i cijeljenje. Pravilna njega usne šupljine omogućuje brže cijeljenje i manje tegoba. U prvih nekoliko sati nakon zahvata liječnik je vjerojatno preporučio da na mjestu ekstrakcije čvrsto zagrizete gazu – to će zaustaviti krvarenje. Za sanaciju postoperativnih oteklina preporuka su hladni oblozi, dok će lijekovi protiv bolova ublažiti nelagodu. Svakako valja izbjegavati konzumaciju alkohola i duhana te vruće ili hladne hrane kao i konzumaciju hrane ili pića na slamčicu radi pritiska usisavanja koji može rezultirati krvarenjem. Četkanje zuba, čišćenje koncem i ispiranje usne šupljine nije preporučljivo jer može oštetiti ugrušak.

Stručnjaci kažu da proces zarastanja traje tri do četiri dana nakon operacije i u svega četiri posto slučajeva moguće su komplikacije. Najčešće je riječ o infekciji zubnog mesa, krvarenju koje ne prestaje ni nakon 4 sata, smanjenog osjeta u ustima i na usnama nakon popuštanja anestezije ili je pak zbog kompliciranog vađenja došlo do frakture kosti čeljusti. Također, među komplikacijama je i poremećaj zarastanja rane odnosno alveolitis.

Vađenje zuba nije ugodan postupak i zahtjeva posebnu skrb i njegu, a mnogi osjećaju bol kad popusti anestezija. Uz male trikove i savjete stručnjaka, neugodnoj boli može se doskočiti.

Postupak ekstrakcije ili vađenja zuba za pacijente nije bolan zahvaljujući injekcijama koje će umrtviti živac i većina osjeća tek nelagodu.

Odmah nakon vađenja

Odmah nakon vađenja stomatolog će staviti gazu te reći da čvrsto zagrizete i tako držite barem 20 minuta. Pritisak će pomoći u smanjenju krvarenja koje će u tom periodu uglavnom prestati. Međutim, kod pojedinaca krvarenje može potrajati i duže. Bol se obično javlja između jednog i četiri dana nakon vađenja, a moguće je i oticanje okolnog tkiva praćeno crvenilom. 

Stomatolog će također preporučiti da ne pušite barem od 48 do 72 sata nakon zahvata. Dim cigarete može povećati rizik od komplikacija i usporava cijeljenje rana. Pušenje smanjuje dotok krvi te se na rani mogu množiti bakterije i stvoriti infekcija. 

Ovo se ne preporučuje

Ne preporučuje se jesti nekoliko barem dva do tri sata nakon zahvata, osobito ne krutu i tvrdu hranu. Također, valja izbjegavati gazirana i vruća pića. Najbolji odabir su hladne namirnice koje će pomoći u ublažavanju nelagode ozljede. Stomatolozi također upozoravaju da se nakon vađenja zuba ne smije koristiti vodice za ispiranje usta niti na bilo koji način ispirati usta barem 24 sata. To uključuje ispiranje čajevima poput čaja od kamilice ili drugim tekućinama. Svakako valja izbjegavati tablete koje sadrže acetilsalicilnu kiselinu jer pospješuju krvarenje. 

Hladnoća pomaže u ublažavanju bolova i smanjenju otekline, pa je dobra odluka na mjestu vađenja zuba na licu držati hladan oblog. To može biti par kockica leda umotanih u gazu ili vrećica smrznutog povrća. Preporuka je držati 10 minuta, a potom 10 minuta ukloniti s lica. 

Higijena je važna

Naravno, higijena usne šupljine je važna te zube treba prati kao inače, no prilikom četkanja treba izbjegavati ranu. Dok rana ne zacijeli trebalo bi izbjegavati sjemenkastu hranu čiji komadići mogu upasti u ranu i otežati zarastanje. 

Te i druge upute stomatolozi će dati svakom pacijentu nakon zahvata te ga naručiti na kontrolu. U slučaju da vas je stomatolog naručio na kontrolu, ne izbjegavajte dolazak jer biste mogli ugroziti tijek oporavka.

Većina doktora dentalne medicine svojim pacijentima ukazuje na potrebu čišćenja interdentalnih područja. Zubna svila izvrstan je alat namijen upravo tome.

Čišćenje interdentalnih prostora zubnom svilom trebao bi biti sastavni dio redovitog održavanja oralne higijene, ističu stomatolozi. Dentalna udruženja diljem svijeta, uključujući Američku dentalnu udrugu, preporučuju korištenje zubne svile najmanje jednom dnevno za  postizanje i održavanje optimalnog oralnog zdravlja.

Zašto je to toliko važno? 

Svima je cilj imati lijepe i zdrave zube. Da bi se to postiglo, potrebno je svaki dan uložiti trud i vrijeme u pravilno održavanje oralne higijene. Zubi imaju 5 ploha, a samo 3 od od toga mogu se očistiti četkicom za zube. Kako bi se uklonio plak između zubi, potrebno je koristiti proizvode za interdentalno čišćenje. Dobro je poznato da plak, ako se ne uklanja redovito, može dovesti do karijesa i kamenca. Područje ispod kontaktne točke zubi jedno je od najsklonijih nastanku karijesa. Općenito, područja koja nisu dovoljno dostupna čišćenju, primjerice kutnjaci, posebno su ugrožena, upozoravaju stomatolozi. 

U Skandinaviji stomatolozi preporučuju da djeca počnu koristiti zubnu svilu čim počnu prevladavati trajni zubi, drugim riječima prije 10 godine starosti. Američka dentalna udruga preporučuje da djeca počnu koristiti zubnu svilu kada se dva susjedna zuba u denticiji dodiruju. Savjetuje se da im roditelji pomognu u tome jer je djeci teško savladati tehniku. Što ranije stjecanje te navike i svakodnevna primjena zubne svile najbolji je način održavanja zubi čistima i desni zdravima. Korištenje zubne svile također može pomoći spriječiti i izliječiti rani stadij parodontološke bolesti, gingivitisa.

Zašto onda više ljudi ne koristi zubnu svilu?

U provedenom istraživanju ističu se sljedeći razlozi:

– Mnogo ljudi misli da im nije potrebna zubna svila jer nemaju karijes ni upale gingive.

– Teško je uspostaviti dnevnu rutinu jer ljudi “ne vide rezultate”,”komplicirano je”, “dosadno je”,  “traje predugo”, ne vole “čačakati rukama po ustima”.

– Ne mogu se odlučiti koji proizvod koristiti: “Postoji prevelik izbor, ne znam što je najbolje za moje potrebe”.

– Loše prethodno iskustvo dovodi do prestanka uporabe. “Ne sviđa mi se kad mi se zubna svila sva rascvjeta i zapinje među zubima”, “moji zubi su previše blizu, ne mogu staviti zubnu svilu”.

Nedavno provedeno američko istraživanje također je otkrilo da je veliki broj odraslih pacijenata neiskren prema svome doktoru dentalne medicine kada je riječ o korištenju zubne svile. Oko 27 posto sudionika priznalo je da je lagalo o tome koliko često koristi zubnu svilu. Osim toga, oko 14 posto izjavilo je da bi radije čistilo wc školjku nego dnevno koristilo zubnu svilu, a 18 posto preferira pranje suđa u odnosu na pranje zubi. Devet posto ispitanika navelo je da bi radije sjedilo u prometnom zastoju sat vremena ili ispunjavalo poreznu prijavu.

Rezultati istraživanja pokazali su da javnost treba više educirati o parodontološkim bolestima, pogotovo u vrijeme kada gotovo 50 posto odraslih osoba u dobi od 30 i više godina ima neki oblik parodontitisa, koji je prvenstveno uzrokovan plakom. Prevalencija raste s dobi. Predsjednica AAP-a, dr. Ivana Otomo-Corgel, izjavila je: “Ima još mnogo posla kada je u pitanju edukacija ljudi o važnosti oralne higijene. Postoji više od 500 bakterijskih vrsta koje se mogu naći u plaku i samo četkanje ne može ukloniti bakterije koje žive na nedostupnim mjestima.”

Danas se na tržištu nudi širok raspon kvalitetnih proizvoda namijenjenih različitim potrebama i stilovima života potrošača. Tradicionalni oblik zubne svile vrlo je učinkovit, ali neki ljudi smatraju da je komplicirnao ovladati tehnikom. No, istraživanja pokazuju da korisnici tradicionalne zubne svile u pravilu ostaju vjerni toj vrsti jer misle da je najučinkovitija. S druge strane, neki smatraju da je zubna svila na držačima jednostavnija i praktičnija za korištenje te postoji sve više ljudi koji odabiru takav oblik isporuke. Možda je i takav suvremeniji oblik zubne svile dobar način privlačenja novih korisnika.

U svakom slučaju, razlog broj jedan zašto ljudi počinju koristiti zubnu svilu još uvijek je zato što im to preporučili njihovi stomatolozi. Stoga, nastavite i dalje s dobrim preporukama i pomozite pacientima u odabiru najboljeg proizvoda za njihove potrebe.

Najčešći uzrok zubobolje jest karijes. Oštra bol, pulsiranje i oticanje su najčešći simptomi zubobolje i obično se javljaju kao reakcija na toplo, hladno ili slatko. 

Ukoliko se karijes ne liječi, pulpa se upali i postupno nekrotizira (odumire ), što dovodi do formiranja zubnog apscesa (granoloma ).

 Bol iz zubnog apscesa najčešće se javlja kao reakcija na pritisak na zub, pulsirajući je i kontinuiran.

Karijes je najčešće oboljenje suvremenog čovjeka – pogađa 98% ljudske populacije.

To je bolest kod koje dolazi do postupnog i polaganog uništavanja tvrdog zubnog tkiva kiselinom koja je produkt bakterija koje se nalaze u zubnom plaku. 

Zubni plak je nakupina mekih naslaga koje se nakupljaju na zubima nakon jela, vrlo je ljepljive konzistencije i sadrži bakterije, a nakuplja se na površini zuba. Bakterije u plaku stvaraju kiselinu, a nastala kiselina razara minerale u caklini i dolazi do oštećenja zuba .

Karijes vremenom zahvaća sve veći dio zuba, širi se, te kada dođe do središnjeg dijela zuba koji se naziva pulpa, a u narodu poznatiji kao „ živac“, tada dolazi do upale živca i tada osjećamo jaku bol, pulsiranje, oticanje…

Pulpitis ( upalu pulpe ) moguće je izliječiti. 

Kada vaš stomatolog sanira zub zahvaćen upalom, zubobolja će nestati. 

Međutim kada se upala zuba zanemari zbog straha od posjete stomatologu upala će se proširiti, te će doći do granoloma čije će liječenje zahtijevati puno kompliciranije i dugotrajnije liječenje zuba koje zahtjeva čišćenje i punjenje zubnih  kanala ukoliko se želi sačuvati zub.

Kako izbjeći zubobolju

Ako vas zaboli zub, odmah tražite pomoć od svog stomatologa prije nego što se problem zakomplicira. Najbolji način da se spriječi zubobolja je održavati zube zdravima, redovito ih čistiti  i barem dva puta godišnje ići na kontrolu kod svoga stomatologa. Na taj način problemi se mogu rano uočiti i liječenje može biti mnogo jednostavnije. 

Pokušajte smanjiti rizik  karijesa smanjujući konzumiranje slatke hrane i pića – priuštite ih sebi povremeno i nakon toga obavezno operite zube. 

Perite zube nakon svakog obroka koristeći zubnu pastu koja sadrži fluoride.  

Očistite prostor između zuba pomoću zubnog konca, ili interdentalnom četkicom.   

Kako se liječi zubobolja

U današnjoj modernoj stomatologiji liječenje zuba je moguće izvesti potpuno bezbolno i s vrhunskim estetskim rezultatima.

Uz suvremene i bezbolne metode davanja lokalnog anestetika i pacijent i stomatolog su u puno komfornijoj situaciji  jer pacijenta sam zahvat ništa ne boli, a stomatolog postiže vrhunske estetske rezultate  i još je cijeli postupak vrlo brzo gotov.

Nakon liječenja karijesa defekti zuba mogu se nadoknaditi konzervativno različitim vrstama ispuna, ali u današnje vrijeme su estetski ispuni (tzv . bijele  plombe) nešto što bi trebao biti minimum standarda u modernoj stomatologiji jer pored funkcionalnog one zadovoljavaju i sve estetske zahtjeve .

Što treba učiniti ako vas boli zub? 

Bol je najčešći razlog dolaska pacijenta stomatologu i ona je glavni simptom bolesti.

Za pravilnu dijagnozu karijesa vrlo je bitna anamneza tj. detaljan opis pacijenta o svom bolnom stanju, uključujući opis  jačine, trajanja  i učestalost  pojavljivanja boli.

Za pacijenta je vrlo značajna upotreba lijekova koji će ublažiti ili ukloniti bol. Ti lijekovi mogu biti analgetici koje pacijent sam uzima, međutim jedina prava terapija boli je ona koju mu prilikom liječenja zuba primjeni njegov stomatolog.

Ako je bol uzrokovana ogoljelom površinom korijena, zubnog vrata, tada može pomoći i zubna pasta za osjetljive zubne vratove.

Ovo trebate znati prije nego što stignete do stomatologa:

• Izbjegavajte vruće, hladno ili slatko. To će spriječiti ili umanjiti bol izazvan upalom zuba.
• Ako  je bol jaka i kontinuirana, lijekovi protiv bolova, analgetici,  mogu pružiti neko olakšanje.
• Ali  upamtite, čak i ako bol nestane uz pomoć lijekova, niste riješili svoj problem  nego ga samo odgodili i vrlo brzo tegobe će se vratiti u još težem obliku . 
• Bez liječenja kod vašeg stomatologa bol će  vremenom postati još gora.