Slina je bitna: Suhoća usta i problemi sa zubima
Zahvaljujući boljoj medicini i životnim uvjetima, povisila se životna dob ljudi i čovječanstvo se suočava s bolestima povezanima s tim. Na tom je popisu i kserostomija tj. suhoća usta. Slina u ustima ima vrlo važnu ulogu i ne služi samo za razgradnju hrane, nego štiti zube i desni od bakterija. Stoga suhoća usta može voditi do ozbiljnih problema s oralnim zdravljem.
Zašto nam nedostaje slina u ustima?
Paleta mogućih uzroka suhih usta u rasponu je od korištenja lijekova do autoimunih bolesti, no stomatolozi ističu kako se najčešće javlja u starijoj životnoj dobi i s obzirom na veliki broj slučajeva u starijoj populaciji predstavlja javnozdravstveni problem. Naime, zbog starenja organizma stanice se sporije obnavljaju. Dodatno, žlijezde slinovnice usporavaju svoj rad i u ustima je manje sline. S druge strane, suha usta mogu se javiti i zbog stresa, tjeskobe ili pušenja. Stoga valja sa stomatologom provjeriti je li doista riječ o tom problemu te ustanoviti uzrok kako bi se lakše pronašlo rješenje problema.
Simptomi
Osim očitog osjećaja suhoće u ustima i ždrijelu, može se javiti pojačani osjećaj žeđi. Također, hrana će se češće zadržavati u ustima i na zubima, a mogu se pojaviti i teškoće s gutanjem kao i zadah iz usta. Manjak sline mijenja pH u ustima što pogoduje bržem razvoju bakterija i gljivica, pa se nerijetko oboljeli suočavaju s učestalim gljivičnim infekcijama. Također, u ustima se mogu pojaviti neugodni simptomi poput peckanja ili trnaca.
Rizici
Plak je hranilište za bakterije koje napadaju zube, a u nedostatku sline on će bujati. Kserostomija stoga povećava rizik za razvoj karijesa i parodontalnih bolesti, ali i drugih oralnih infekcija.
Prevencija
Bez obzira na životnu dob, kvalitetna oralna higijena jedini je pristup koji pomaže u održavanju zdravlja zuba i usne šupljine. To vrijedi i u slučaju kserostomije, pa je preporuka stomatologa redovito prati zube, najmanje dvaput na dan. Također, svakodnevno zube treba čistiti zubnim koncem te koristiti fluoridiranu zubnu pastu i ispirati usta vodicom za usta. Na raspolaganju su i različite vrste hidratantnih gelova, a stomatolozi mogu propisati lijekove koji potiču lučenje sline.
O autoru
Vezani članci
Parodontitis je tri puta češći kod pušača nego kod nepušača, bez obzira na razinu oralne higijene. Pored toga, kod pušača parodontitis je karakteriziran manjim stupnjem upale desni i manjim krvarenjem, što može dovesti do toga da početak bolesti prođe nezamijećeno. Pušenje – ogorman zdravstveni rizik Kod pušača je primjetan i veći i brži gubitak alveolarne […]
Pročitajte više
Ciste u početku nemaju simptome, no ako se ne prepoznaju na vrijeme, mogu voditi do ozbiljnih zdravstvenih problema i trajnog oštećenja zuba. Oralna cista je izraslina u ustima koja djeluje kao mala vrećica ispunjena tekućinom. Najčešće nastaje oko korijena zuba ili na zubnom mesu i u početku je bezbolna i bez drugih simptoma. Sporo rastu […]
Pročitajte više
Najčešći uzrok zubobolje jest karijes. Oštra bol, pulsiranje i oticanje su najčešći simptomi zubobolje i obično se javljaju kao reakcija na toplo, hladno ili slatko. Ukoliko se karijes ne liječi, pulpa se upali i postupno nekrotizira (odumire ), što dovodi do formiranja zubnog apscesa (granoloma ). Bol iz zubnog apscesa najčešće se javlja kao reakcija na […]
Pročitajte više
Hitna medicinska stanja odnose se na situacije u kojima je ugrožen život ili dugotrajno zdravlje, a mogu se pojaviti i u stomatologiji. Zubobolja je definitivno među prvim stanjima zbog kojih će ljudi hitno potražiti pomoć stomatologa, no nije jedina nevolja u kategoriji “hitna stanja u stomatologiji“. Riječ je o situacijama u kojima je ključna hitna […]
Pročitajte više
Iako je nekad vađenje zuba bilo uobičajena metoda liječenja bolesti zuba, stomatologija je napredovala i danas je vađenje isključivo rezultat neuspješnog liječenja u situaciji kad više ništa drugo nije preostalo. Stomatolozi ističu da će zub izvaditi samo ako više nema nikakve nade u liječenje i oporavak. To se odnosi na situacije uznapredovalog karijesa koji je […]
Pročitajte više
Dječje navike poput grickanja noktiju i sisanja palca imaju značajan utjecaj na zdravlje zuba, pa iako su uobičajene među djecom, bilo bi ih dobro spriječiti. Stavljanjem prstiju u usta povećava se rizik od prijenosa niza uzročnika bolesti, pa je riječ o lošoj navici koju bi trebalo izbjegavati. Iako su obje navike svojstvene djeci, grickanje noktiju […]
Pročitajte više