Slina je bitna: Suhoća usta i problemi sa zubima
Zahvaljujući boljoj medicini i životnim uvjetima, povisila se životna dob ljudi i čovječanstvo se suočava s bolestima povezanima s tim. Na tom je popisu i kserostomija tj. suhoća usta. Slina u ustima ima vrlo važnu ulogu i ne služi samo za razgradnju hrane, nego štiti zube i desni od bakterija. Stoga suhoća usta može voditi do ozbiljnih problema s oralnim zdravljem.
Zašto nam nedostaje slina u ustima?
Paleta mogućih uzroka suhih usta u rasponu je od korištenja lijekova do autoimunih bolesti, no stomatolozi ističu kako se najčešće javlja u starijoj životnoj dobi i s obzirom na veliki broj slučajeva u starijoj populaciji predstavlja javnozdravstveni problem. Naime, zbog starenja organizma stanice se sporije obnavljaju. Dodatno, žlijezde slinovnice usporavaju svoj rad i u ustima je manje sline. S druge strane, suha usta mogu se javiti i zbog stresa, tjeskobe ili pušenja. Stoga valja sa stomatologom provjeriti je li doista riječ o tom problemu te ustanoviti uzrok kako bi se lakše pronašlo rješenje problema.
Simptomi
Osim očitog osjećaja suhoće u ustima i ždrijelu, može se javiti pojačani osjećaj žeđi. Također, hrana će se češće zadržavati u ustima i na zubima, a mogu se pojaviti i teškoće s gutanjem kao i zadah iz usta. Manjak sline mijenja pH u ustima što pogoduje bržem razvoju bakterija i gljivica, pa se nerijetko oboljeli suočavaju s učestalim gljivičnim infekcijama. Također, u ustima se mogu pojaviti neugodni simptomi poput peckanja ili trnaca.
Rizici
Plak je hranilište za bakterije koje napadaju zube, a u nedostatku sline on će bujati. Kserostomija stoga povećava rizik za razvoj karijesa i parodontalnih bolesti, ali i drugih oralnih infekcija.
Prevencija
Bez obzira na životnu dob, kvalitetna oralna higijena jedini je pristup koji pomaže u održavanju zdravlja zuba i usne šupljine. To vrijedi i u slučaju kserostomije, pa je preporuka stomatologa redovito prati zube, najmanje dvaput na dan. Također, svakodnevno zube treba čistiti zubnim koncem te koristiti fluoridiranu zubnu pastu i ispirati usta vodicom za usta. Na raspolaganju su i različite vrste hidratantnih gelova, a stomatolozi mogu propisati lijekove koji potiču lučenje sline.
O autoru
Vezani članci
Pasta za zube pomaže u održavanju oralne higijene, ali može stvoriti probleme koje nismo očekivali. Stoga je važno znati odabrati kvalitetnu pastu za zube u skladu s našim potrebama, stručnjaci upozoravaju da je za to potrebna svjesna i planska kupnja. Prije odlaska u trgovinu valja promisliti o mogućim problemima s kojima se nosite kad je […]
Pročitajte više
Procjene stručnjaka su da u svijetu 47 posto odraslih ima neki oblik parodontne bolesti, a u starijim dobnim skupinama taj broj prelazi i 70 posto Parodontoza, parodontna bolest ili parodontitis nazivi su za jednu od najučestalijih bolesti desni čiji je rezultat gubitak zuba. Među osnovnim čimbenicima razvoja bolesti su loša oralna higijena i navike poput […]
Pročitajte više
Većina doktora dentalne medicine svojim pacijentima ukazuje na potrebu čišćenja interdentalnih područja. Zubna svila izvrstan je alat namijen upravo tome. Čišćenje interdentalnih prostora zubnom svilom trebao bi biti sastavni dio redovitog održavanja oralne higijene, ističu stomatolozi. Dentalna udruženja diljem svijeta, uključujući Američku dentalnu udrugu, preporučuju korištenje zubne svile najmanje jednom dnevno za postizanje i održavanje […]
Pročitajte više
Povlačenje ili recesija zubnog mesa nije samo rezultat upalnih procesa izazvanih parodontozom, nego se može javiti i zbog niza drugih čimbenika kao što su dijabetes, pušenje ili drugi razlozi. Bez obzira na uzroke, riječ je o učestalom problemu koji se javlja neovisno o dobi i spolu, iako je nešto češći kod muškaraca u starijoj životnoj […]
Pročitajte više
Bruksizam je poremećaj pretjeranog nekontroliranog škrgutanja i stiskanja zuba. Radi se o poremećaju koji nije rijedak – više od 22 posto ljudi pati od bruksizma. Iako se svrstava u poremećaje spavanja, mehanizmi i uzroci nastanka bruksizma su vrlo složeni. Povezuju se sa stresom, životnim navikama, konzumacijom duhana, lijekovima, genetikom ili pak osjećajima straha, ljutnje i […]
Pročitajte više
U dobi između pet i 10 godina u vrijeme nicanja prvog trajnog kutnjaka, djecu bi trebalo uputiti stomatologu na pečaćenje fisura. Što je pečaćenje kutnjaka? Riječ je o rutinskom zahvatu preventivne namjene zahvaljujući kojem se, prema navodima stomatologa, vjerojatnost razvoja karijesa smanjuje za visokih 80 posto. Naime, fisure su brazde i neravnine na kutnjaku u […]
Pročitajte više