Slina je bitna: Suhoća usta i problemi sa zubima
Zahvaljujući boljoj medicini i životnim uvjetima, povisila se životna dob ljudi i čovječanstvo se suočava s bolestima povezanima s tim. Na tom je popisu i kserostomija tj. suhoća usta. Slina u ustima ima vrlo važnu ulogu i ne služi samo za razgradnju hrane, nego štiti zube i desni od bakterija. Stoga suhoća usta može voditi do ozbiljnih problema s oralnim zdravljem.
Zašto nam nedostaje slina u ustima?
Paleta mogućih uzroka suhih usta u rasponu je od korištenja lijekova do autoimunih bolesti, no stomatolozi ističu kako se najčešće javlja u starijoj životnoj dobi i s obzirom na veliki broj slučajeva u starijoj populaciji predstavlja javnozdravstveni problem. Naime, zbog starenja organizma stanice se sporije obnavljaju. Dodatno, žlijezde slinovnice usporavaju svoj rad i u ustima je manje sline. S druge strane, suha usta mogu se javiti i zbog stresa, tjeskobe ili pušenja. Stoga valja sa stomatologom provjeriti je li doista riječ o tom problemu te ustanoviti uzrok kako bi se lakše pronašlo rješenje problema.
Simptomi
Osim očitog osjećaja suhoće u ustima i ždrijelu, može se javiti pojačani osjećaj žeđi. Također, hrana će se češće zadržavati u ustima i na zubima, a mogu se pojaviti i teškoće s gutanjem kao i zadah iz usta. Manjak sline mijenja pH u ustima što pogoduje bržem razvoju bakterija i gljivica, pa se nerijetko oboljeli suočavaju s učestalim gljivičnim infekcijama. Također, u ustima se mogu pojaviti neugodni simptomi poput peckanja ili trnaca.
Rizici
Plak je hranilište za bakterije koje napadaju zube, a u nedostatku sline on će bujati. Kserostomija stoga povećava rizik za razvoj karijesa i parodontalnih bolesti, ali i drugih oralnih infekcija.
Prevencija
Bez obzira na životnu dob, kvalitetna oralna higijena jedini je pristup koji pomaže u održavanju zdravlja zuba i usne šupljine. To vrijedi i u slučaju kserostomije, pa je preporuka stomatologa redovito prati zube, najmanje dvaput na dan. Također, svakodnevno zube treba čistiti zubnim koncem te koristiti fluoridiranu zubnu pastu i ispirati usta vodicom za usta. Na raspolaganju su i različite vrste hidratantnih gelova, a stomatolozi mogu propisati lijekove koji potiču lučenje sline.
O autoru
Vezani članci
Drevne civilizacije prepoznavale su važnost antiseptičkog djelovanja tekućina kojima su ispirali usta, a za to su koristili uljem, sol, vino i razne mješavine. Do danas se ta glavna značajka vodica za ispiranje usta nije promijenila. Bez obzira na boju tekućine i veliki izbor takvih proizvoda u trgovinama, podijeljeni su u samo dvije skupine. Kozmetičke vodice […]
Pročitajte više
– Nakon tretmana izbjeljivanja zuba savjetuje se prvih mjesec dana izbjegavati obojenu hranu (kava, čaj…) a kasnije istu reducirati, jer će u suprotnom brže doći do ponovne potrebe za izbjeljivanjem. – Tekućine za ispiranje usne šupljine koje se koriste kao kemijska pomoć u kontroli plaka sadrže klorheksidin. Ostala sredstva za ispiranje usne šupljine nemaju takvu […]
Pročitajte više
Hitna medicinska stanja odnose se na situacije u kojima je ugrožen život ili dugotrajno zdravlje, a mogu se pojaviti i u stomatologiji. Zubobolja je definitivno među prvim stanjima zbog kojih će ljudi hitno potražiti pomoć stomatologa, no nije jedina nevolja u kategoriji “hitna stanja u stomatologiji“. Riječ je o situacijama u kojima je ključna hitna […]
Pročitajte više
Iako je nekad vađenje zuba bilo uobičajena metoda liječenja bolesti zuba, stomatologija je napredovala i danas je vađenje isključivo rezultat neuspješnog liječenja u situaciji kad više ništa drugo nije preostalo. Stomatolozi ističu da će zub izvaditi samo ako više nema nikakve nade u liječenje i oporavak. To se odnosi na situacije uznapredovalog karijesa koji je […]
Pročitajte više
Bruksizam je poremećaj pretjeranog nekontroliranog škrgutanja i stiskanja zuba. Radi se o poremećaju koji nije rijedak – više od 22 posto ljudi pati od bruksizma. Iako se svrstava u poremećaje spavanja, mehanizmi i uzroci nastanka bruksizma su vrlo složeni. Povezuju se sa stresom, životnim navikama, konzumacijom duhana, lijekovima, genetikom ili pak osjećajima straha, ljutnje i […]
Pročitajte više
Procjene stručnjaka su da u svijetu 47 posto odraslih ima neki oblik parodontne bolesti, a u starijim dobnim skupinama taj broj prelazi i 70 posto Parodontoza, parodontna bolest ili parodontitis nazivi su za jednu od najučestalijih bolesti desni čiji je rezultat gubitak zuba. Među osnovnim čimbenicima razvoja bolesti su loša oralna higijena i navike poput […]
Pročitajte više