Slina je bitna: Suhoća usta i problemi sa zubima
Zahvaljujući boljoj medicini i životnim uvjetima, povisila se životna dob ljudi i čovječanstvo se suočava s bolestima povezanima s tim. Na tom je popisu i kserostomija tj. suhoća usta. Slina u ustima ima vrlo važnu ulogu i ne služi samo za razgradnju hrane, nego štiti zube i desni od bakterija. Stoga suhoća usta može voditi do ozbiljnih problema s oralnim zdravljem.
Zašto nam nedostaje slina u ustima?
Paleta mogućih uzroka suhih usta u rasponu je od korištenja lijekova do autoimunih bolesti, no stomatolozi ističu kako se najčešće javlja u starijoj životnoj dobi i s obzirom na veliki broj slučajeva u starijoj populaciji predstavlja javnozdravstveni problem. Naime, zbog starenja organizma stanice se sporije obnavljaju. Dodatno, žlijezde slinovnice usporavaju svoj rad i u ustima je manje sline. S druge strane, suha usta mogu se javiti i zbog stresa, tjeskobe ili pušenja. Stoga valja sa stomatologom provjeriti je li doista riječ o tom problemu te ustanoviti uzrok kako bi se lakše pronašlo rješenje problema.
Simptomi
Osim očitog osjećaja suhoće u ustima i ždrijelu, može se javiti pojačani osjećaj žeđi. Također, hrana će se češće zadržavati u ustima i na zubima, a mogu se pojaviti i teškoće s gutanjem kao i zadah iz usta. Manjak sline mijenja pH u ustima što pogoduje bržem razvoju bakterija i gljivica, pa se nerijetko oboljeli suočavaju s učestalim gljivičnim infekcijama. Također, u ustima se mogu pojaviti neugodni simptomi poput peckanja ili trnaca.
Rizici
Plak je hranilište za bakterije koje napadaju zube, a u nedostatku sline on će bujati. Kserostomija stoga povećava rizik za razvoj karijesa i parodontalnih bolesti, ali i drugih oralnih infekcija.
Prevencija
Bez obzira na životnu dob, kvalitetna oralna higijena jedini je pristup koji pomaže u održavanju zdravlja zuba i usne šupljine. To vrijedi i u slučaju kserostomije, pa je preporuka stomatologa redovito prati zube, najmanje dvaput na dan. Također, svakodnevno zube treba čistiti zubnim koncem te koristiti fluoridiranu zubnu pastu i ispirati usta vodicom za usta. Na raspolaganju su i različite vrste hidratantnih gelova, a stomatolozi mogu propisati lijekove koji potiču lučenje sline.
O autoru
Vezani članci
Ciste u početku nemaju simptome, no ako se ne prepoznaju na vrijeme, mogu voditi do ozbiljnih zdravstvenih problema i trajnog oštećenja zuba. Oralna cista je izraslina u ustima koja djeluje kao mala vrećica ispunjena tekućinom. Najčešće nastaje oko korijena zuba ili na zubnom mesu i u početku je bezbolna i bez drugih simptoma. Sporo rastu […]
Pročitajte više
– Nakon tretmana izbjeljivanja zuba savjetuje se prvih mjesec dana izbjegavati obojenu hranu (kava, čaj…) a kasnije istu reducirati, jer će u suprotnom brže doći do ponovne potrebe za izbjeljivanjem. – Tekućine za ispiranje usne šupljine koje se koriste kao kemijska pomoć u kontroli plaka sadrže klorheksidin. Ostala sredstva za ispiranje usne šupljine nemaju takvu […]
Pročitajte više
Hitna medicinska stanja odnose se na situacije u kojima je ugrožen život ili dugotrajno zdravlje, a mogu se pojaviti i u stomatologiji. Zubobolja je definitivno među prvim stanjima zbog kojih će ljudi hitno potražiti pomoć stomatologa, no nije jedina nevolja u kategoriji “hitna stanja u stomatologiji“. Riječ je o situacijama u kojima je ključna hitna […]
Pročitajte više
Zaštita čeljusne kosti nakon vađenja zuba važan je korak u održavanju vašeg oralnog zdravlja. Razumijevanjem važnosti ovog postupka i bliskom suradnjom s vašim stomatologom ili parodontologom, možete osigurati najbolji mogući ishod za vaše dentalno zdravlje. Što znači “zaštita čeljusne kosti nakon vađenja zuba” ili stručno, “zbrinjavanje koštane alvole”? Kada se zub izvadi, ostaje prazan prostor […]
Pročitajte više
Dječje navike poput grickanja noktiju i sisanja palca imaju značajan utjecaj na zdravlje zuba, pa iako su uobičajene među djecom, bilo bi ih dobro spriječiti. Stavljanjem prstiju u usta povećava se rizik od prijenosa niza uzročnika bolesti, pa je riječ o lošoj navici koju bi trebalo izbjegavati. Iako su obje navike svojstvene djeci, grickanje noktiju […]
Pročitajte više
Procjene stručnjaka su da u svijetu 47 posto odraslih ima neki oblik parodontne bolesti, a u starijim dobnim skupinama taj broj prelazi i 70 posto Parodontoza, parodontna bolest ili parodontitis nazivi su za jednu od najučestalijih bolesti desni čiji je rezultat gubitak zuba. Među osnovnim čimbenicima razvoja bolesti su loša oralna higijena i navike poput […]
Pročitajte više