Četkanje zuba: Rutina važna za dentalno zdravlje
Zdravlje zuba podrazumijeva svakodnevno četkanje odgovarajućom tehnikom kako bi se uklonio plak i naslage na površini zuba koje uzrokuju karijes i druge bolesti
Zube valja prati dvaput na dan – ujutro nakon doručka te uvečer prije spavanja. Bez obzira koristite li električnu ili klasičnu četkicu za zube, važno je da su vlakna dovoljno čvrsta, a istovremeno dovoljno fleksibilna da mogu očistiti sve dijelove zuba. Zato četkica ne bi trebala biti starija od dva do tri mjeseca i treba je redovito mijenjati.
Četkanje na ispravan način
Pasta za zube se stavlja na suhu četkicu, bez prethodnog namakanja ili vlaženja. Dovoljna je količina zrna graška i potom se odmah nanosi na zube. Iako pojedinci odmah krenu s energičnim pokretima lijevo – desno, to je pogrešno. Zubi se peru kružnim pokretima i pritom valja zahvatiti sve zubne plohe, osobito ona mjesta koja su teže dostupna. To uključuje i sve strane zuba, dakle unutarnju, vanjsku i plohe kojima se žvače hrana. Posebnu pozornost valja posvetiti površinama uz zubno meso budući da se ondje nakuplja plak. Zubi se četkaju najmanje tri minute, a ne smije se zaboraviti ni jezik i obraze koje također valja pažljivo očetkati pri svakom pranju.
Pritisak četkice
Pritisak četkice treba biti umjeren jer preenergično četkanje može prouzročiti ozljede zubnog mesa i oštećenja cakline, dok će preslab pritisak biti neučinkovit. Međutim, iako je riječ o osnovnoj mjeri higijene, pranje zuba nije dovoljno za zaštitu od karijesa i drugih bolesti. Stručnjaci ističu da je važno zube redovito čistiti zubnim koncem kako bi se uklonilo ostatke hrane u međuzubnom prostoru, valja koristiti tekućinu za ispiranje usta, a stomatološki redoviti pregledi pomoći će u još boljem održavanju zdravlja.
O autoru
Vezani članci
Bruksizam je poremećaj pretjeranog nekontroliranog škrgutanja i stiskanja zuba. Radi se o poremećaju koji nije rijedak – više od 22 posto ljudi pati od bruksizma. Iako se svrstava u poremećaje spavanja, mehanizmi i uzroci nastanka bruksizma su vrlo složeni. Povezuju se sa stresom, životnim navikama, konzumacijom duhana, lijekovima, genetikom ili pak osjećajima straha, ljutnje i […]
Pročitajte više
Konzumacija pojedinih namirnica može utjecati na pojavu mrlja na zubima. Na listi su prva mjesta zauzeli kava, vino i zeleni čaj, ali to mogu biti i kupine, borovnice i svaka druga hrana s jakim pigmentima. Stručnjaci kažu kako je riječ o privremenom obojenju zubne cakline koje se može spriječiti. Naime, za razliku od mrlja koje […]
Pročitajte više
Iako najčešće pogađa dojenčad i malu djecu, oralna kandidijaza može se razviti kod ljudi bilo koje dobi bez obzira na spol te stvara niz neugodnih simptoma. Crvena i otečena oralna sluznica uz pečenje, bol i neugodan osjećaj u ustima ponekad je praćena vidljivim bijelim naslagama u usnoj šupljini i na jeziku – sve su to […]
Pročitajte više
Parodontitis je tri puta češći kod pušača nego kod nepušača, bez obzira na razinu oralne higijene. Pored toga, kod pušača parodontitis je karakteriziran manjim stupnjem upale desni i manjim krvarenjem, što može dovesti do toga da početak bolesti prođe nezamijećeno. Pušenje – ogorman zdravstveni rizik Kod pušača je primjetan i veći i brži gubitak alveolarne […]
Pročitajte više
Zubni kamenac kod pojedinaca se učestalije taloži starenjem, a ponekad se njegov nastanak ne može spriječiti čak ni unatoč dobroj oralnoj higijeni Dobra je vijest da zubni kamenac uz pomoć stomatologa može nestati, no to nije trajno rješenje. Naime, kamenac nastaje iz zubnog plaka, ljepljive tvari koja se stvara na zubima zbog nakupljanja štetnih bakterija. […]
Pročitajte više
Dječje navike poput grickanja noktiju i sisanja palca imaju značajan utjecaj na zdravlje zuba, pa iako su uobičajene među djecom, bilo bi ih dobro spriječiti. Stavljanjem prstiju u usta povećava se rizik od prijenosa niza uzročnika bolesti, pa je riječ o lošoj navici koju bi trebalo izbjegavati. Iako su obje navike svojstvene djeci, grickanje noktiju […]
Pročitajte više