Koja su hitna stanja u stomatologiji?
Hitna medicinska stanja odnose se na situacije u kojima je ugrožen život ili dugotrajno zdravlje, a mogu se pojaviti i u stomatologiji.
Zubobolja je definitivno među prvim stanjima zbog kojih će ljudi hitno potražiti pomoć stomatologa, no nije jedina nevolja u kategoriji “hitna stanja u stomatologiji“. Riječ je o situacijama u kojima je ključna hitna intervencija kako bi se smanjili bol i nelagoda ili nastanak štete u ustima i na zubima.
Zubobolja
Teška zubobolja koja se ne može ublažiti lijekovima protiv bolova i traje više od 24 sata hitno je stomatološko stanje koje zahtijeva brzu obradu, a može biti i životno ugrožavajuće. Naime, u slučaju teže infekcije postoji opasnost prodora bakterija u krvotok, odnosno sepse.
Oštećenja zuba
Slomljeni, izbijeni ili oštećeni zubi bolna su stanja koja mogu zahvatiti manju površinu zuba, samo caklinu, dentin i pulpu. Tegobe se liječe različito, ovisno o težini i stupnju oštećenja. Ako je pak riječ o izbijenom zubu, valja znati da stomatolozi ne nadomještaju mliječne zube. Trajni zubi mogu se nadomjestiti različitim metodama.
Oteklina na licu ili u ustima
Oteklina može biti rezultat traume ili infekcije. U oba slučaja zahtijeva hitnu stomatološku obradu.
Tegobe nakon vađenja zuba
Ako su se nakon vađenja zuba pojavile komplikacije koje uključuju krvarenje, oteklinu, bol, suhu alveolu i druge tegobe, svakako se valja javiti stomatologu radi procjene i sanacije stanja.
I krvarenja mogu biti hitna stanja
Umjereno ili obilno krvarenje desni koje traje nekoliko dana, osobito ako je praćeno otokom i bolovima, može biti posljedica nakupljanja bakterija.
O autoru
Vezani članci
Zubni kamenac kod pojedinaca se učestalije taloži starenjem, a ponekad se njegov nastanak ne može spriječiti čak ni unatoč dobroj oralnoj higijeni Dobra je vijest da zubni kamenac uz pomoć stomatologa može nestati, no to nije trajno rješenje. Naime, kamenac nastaje iz zubnog plaka, ljepljive tvari koja se stvara na zubima zbog nakupljanja štetnih bakterija. […]
Pročitajte više
Procjene stručnjaka su da u svijetu 47 posto odraslih ima neki oblik parodontne bolesti, a u starijim dobnim skupinama taj broj prelazi i 70 posto Parodontoza, parodontna bolest ili parodontitis nazivi su za jednu od najučestalijih bolesti desni čiji je rezultat gubitak zuba. Među osnovnim čimbenicima razvoja bolesti su loša oralna higijena i navike poput […]
Pročitajte više
Kad nakon objeda hrana zapne između zuba, nema ništa prirodnije od korištenja čačkalice. No, stomatolozi upozoravaju da je to pogrešno i štetno Čvrste, drvene čačkalice oštre su i mogu ozlijediti desni. Rane i posjekotine prostor su u koji bakterije lako mogu prodrijeti uzrokujući infekciju. To će s vremenom potaknuti bolesti desni i povlačenje zubnog mesa. […]
Pročitajte više
Iako ih mnogi smatraju “zdravijom“ inačicom duhanskih proizvoda, znanstvenici su utvrdili da su e-cigarete za zube jednako štetne kao i obične cigarete. Otkad su se pojavile na tržištu, sve brojnija stručna istraživanja dovode u pitanje eventualne pozitivne strane. Medicinski repozitorij znanstvenih članaka PubMed Central nedavno je objavio rad grupe znanstvenika koji su istraživali rizike e […]
Pročitajte više
Žvakanje žvakaćih guma bez šećera ima dokazani protukarijesni učinak, ali su drugi oralnozdravstveni učinci nedovoljno razjašnjeni. Pozitivni učinci žvakaćih guma bez šećera na oralno zdravlje, osobito na smanjenje karijesa dokumentirani su u mnogim istraživanjima i preglednim radovima. Dodatno se na žvakaću gumu sve više gleda kao na medij za otpuštanje aktivnih tvari koje bi mogle […]
Pročitajte više
Bruksizam je poremećaj pretjeranog nekontroliranog škrgutanja i stiskanja zuba. Radi se o poremećaju koji nije rijedak – više od 22 posto ljudi pati od bruksizma. Iako se svrstava u poremećaje spavanja, mehanizmi i uzroci nastanka bruksizma su vrlo složeni. Povezuju se sa stresom, životnim navikama, konzumacijom duhana, lijekovima, genetikom ili pak osjećajima straha, ljutnje i […]
Pročitajte više