Procjene stručnjaka su da u svijetu 47 posto odraslih ima neki oblik parodontne bolesti, a u starijim dobnim skupinama taj broj prelazi i 70 posto 

Parodontoza, parodontna bolest ili parodontitis nazivi su za jednu od najučestalijih bolesti desni čiji je rezultat gubitak zuba. Među osnovnim čimbenicima razvoja bolesti su loša oralna higijena i navike poput pušenja i loše prehrane. Iako ne bira spol ni dob, češća je kod muškaraca, pušača. Potiče je prisutnost bakterija odgovornih za razvoj plaka. Plak se skuplja na površini zuba te proizvodi kiseline koje uništavaju caklinu. 

S druge strane, zubni kamenac koji se taloži između zuba i zubnog mesa uzrokuje upalne procese. Bakterije uništavaju meko tkivo i kost oko zuba. Ako se stanje ne liječi, može u konačnici voditi do povlačenja desni, gubitka kosti i ispadanja zuba.

Oblici bolesti i simptomi

Stomatolozi ukazuju na to da je podjela parodontitisa opširna i ovisi o stupnju zahvaćenosti tkiva, odnosni oštećenju koje je bolest izazvala. Ipak, u osnovi je riječ o dva oblika od kojih je gingivitis reverzibilna promjena koja se može izliječiti adekvatnom higijenom. Kod kroničnog parodontitisa progresija bolesti je dovela do neizlječivih promjena kao što su trajno uništena kost i zubno meso. 

Kronični parodontitis razvija se ako oboljeli od gingivitisa nije liječio upalne promjene uzrokovane plakom. Simptomi u početku uključuju crvenilo zubnog mesa i krvarenje tikom pranja zuba ili konzumacije tvrde hrane, javlja se oticanje i krvarenje desni, ali i neugodan zadah. Upala gingive i propadanje kosti su najčešće bezbolni, pa ljudi ne pridaju dovoljno pažnje krvarenju desni. 

Liječenje parodontoze

Osim mehaničkih postupaka u lokalnoj anesteziji kojima će stomatolog ukloniti naslage plaka i bakterija, često se uključuje antibiotska terapija praćena strogom higijenom. Takvo liječenje može potrajati mjesecima, ovisno o tvrdokornosti bakterija. Ako liječenje nije dalo rezultate, postoje i kirurške metode. 

Liječenje parodontoze je ključno za općenito zdravlje. Naime, riječ je o prodoru bakterija u organizam što utječe na kardiovaskularne i cerebrovaskularne bolesti, otežava kontrolu dijabetesa i može utjecati na trudnoću. Parodontoza, dakle, nije bolest koju se može ignorirati.

Stres kojemu smo svakodnevno izloženi, a kojeg često olako shvaćamo, jedan je od glavnih uzročnika izgleda naših zuba. Pri tome, nevjerojatna je snaga i moć pozitivnog razmišljanja. Ono može ukloniti i umanjiti oko nas mnoge negativne utjecaje. Naravno, ako smo u stanju to učiniti.

Primijetit ćemo, ako smo dulje vrijeme pod tenzijom zbog problema na poslu, u obitelji, bolesti i sl., koliko će svi ovi čimbenici utjecati i ostaviti traga na zubima. Sve je to stres.

Sve te stresne situacije indicirati će čitav niz različitih nesvjesnih pokreta donje čeljusti poput stiskanja, škripanja i lupkanja zubima. Zovemo ih parafunkcijskim pokretima. Mišićnom kontrakcijom aplicirat će se sile, na potporna zubna tkiva preko zubnih površina.

Te parafunkcijske sile puno su jače od fizioloških (prirodnih) tokom žvakanja, s duljim trajanjem i pod kutom na dužinsku os zuba i štetne su. 

Dugotrajne sile izazivaju ishemiju, a zatim i propadanje tkiva (nekrozu). Grizne površine se jače troše, te nastaju brusne fazete. Prirodni izgled zuba se mijenja.

Fiziološke, žvačne sile su intermitentne, to znači stisak traje kraće od odmora tj. otvaranja usta do ponovnog stiska na hranu pri žvakanju. Time se daje dovoljno vremena tkivu da se oporavi od kratkotrajne ishemije. Pri aktu gutanju zalogaja stvaramo daleko veću silu nego kod žvakanja.

Budući da su parafunkcijske smetnje najčešće nesvjesne radnje, teško ih je otkloniti. Nestankom problema, kadkada će i one nestati. Danas postoje pokušaji u terapiji parafunkcija od udlaga do raznih „barijera i kočnica“ bilo mehaničkih ili psiholoških.

Terapija je uglavnom kompleksna. 

Kada ste se posljednji puta u javnosti nasmiješili? Kada ste uživali u omiljenim jelima? Gdje vam je nestalo samopouzdanje?

Ako želite vratiti izgubljeni osmjeh i opet biti puni samopouzdanja, na pravom ste mjestu. Objasnit ćemo vam sve što morate znati o zubnim implantatima koji će vam vratiti osmjeh…

Što su zubni, odnosno dentalni implantati? Oni zamjenjuju korijen zuba. Izrađeni su od posebnih materijala koji ne izazivaju oštećenje tkiva ili alergijske reakcije. Jedan od tih materijala je titan. U kirurškom postupku implantat se ugrađuje u kost čeljusti. Potrebno je određeno vrijeme da implantat sraste s kosti kako bi pružio čvrsto uporište za protetski nadomjestak.

Koliko traju dentalni implantati? Jedna od najbitnijih karakteristika zubnih implantata jest njihova trajnost. Uz odgovarajuću njegu, oni mogu trajati doslovce cijeli život. Ta dugotrajnost čini ih izvrsnim ulaganjem u oralno zdravlje.

Koje vrste implantata postoje? Postoje implantati koji se ugrađuju u čeljust (endostealni) i implantati postavljeni na ili iznad čeljusti (subperiostalni). Odabir vrste implantata ovisi o individualnim potrebama pacijenta.

Kako se ugrađuju implantati? Radi se o kirurškom postupku koji ima nekoliko koraka. On uključuje manji ili veći kirurški zahvat prilikom kojeg se implantat ugrađuje u čeljust. Nakon ugradnje slijedi period cijeljenja tijekom kojeg implantat srasta s kosti. Sljedeći korak je izrada protetskog nadomjestka.

Je li ugradnja implantata skupa? Važno je biti svjestan svih troškova povezanih s dentalnim implantatima. Iako mogu imati veći početni trošak od drugih opcija, njihove dugoročne prednosti čine ih isplativim izborom.