Dentalna fobija: Rješenje je analgosedacija i posjet stomatologu postaje divan san
Posjet stomatologu i potreba za stomatološkim zahvatom vrlo često izaziva osjećaj straha i nelagode u pacijenata. Osjećaj straha često je praćen simptomima poput ubrzanog rada srca, pojačanog znojenja, povišenog tlaka, uznemirenosti i drhtanja.
Fobija je najčešće povezana s očekivanjem boli i neugode. To je dentalna fobija. Kod određenog broja pacijenata strah je moguće ublažiti povjerenjem i razgovorom do te mjere da su u stanju izvesti potreban zahvat, nelagoda svejedno ostaje.
S druge pak strane postoje ljudi koji imaju paničan strah od stomatologa. Pri samoj pomisli na stomatološki zahvat razvijaju simptome anksioznosti, ponekad i prave fobija praćena paničnim napadima. Izvođenje stomatološkog zahvata takvim pacijentima predstavlja gotovo nepremostiv problem.
Zašto je tome tako?
Budimo realni: usprkos svim novim tehnologijama, laserima, ozonima, anestezijama s i bez pomoći igle, stomatološki zahvati nisu nikome ugodni.
Često su dugotrajni, iziskuju dugotrajno držanje otvorenih usta, osjećaj utrnutosti koji nas lišava boli nije ugodan, a i samo sjećanje na sve zvukove, mirise i postupke kojima je pacijent izložen tijekom zahvata nije baš najsretnije sjećanje u životu. Pridodajmo tome još i strah uslijed kojeg i manje bolan podražaj doživljavamo kao izrazito bolan i teže ga podnosimo.
Odsustvo straha, svih popratnih simptoma i nelagode moguće je postići primjenom lijekova. Takvo umjetno izazvano stanje zovemo sedacija.
Analgosedacija je sedacija koju provodi specijalist anesteziolog pri čemu se pacijentu daje mješavina lijekova koji na pacijenta djeluju opuštajuće, relaksirajuće, uklanjaju osjećaj nelagode, straha i tjeskobe te brišu loše uspomene na zahvat. Uz primjenu lokalne anestezije na mjestu zahvata od strane stomatologa pridodaje se i analgetska komponenta sedaciji izazvanoj lijekovima.
Postupak analgosedacije počinje ispunjavanjem upitnika i razgovorom s anesteziologom u stomatološkoj ordinaciji. Nakon što anesteziolog utvrdi da ne postoji kontraindikacija za primjenu analgosedacije, u venu na gornjoj površini dlana uvede se tanka kanila čime se uspostavi venski put kroz koji se tijekom zahvata dodaju lijekovi koji na taj način ulaze direktno u krvotok pacijenta i djeluju gotovo trenutno.
Nakon početne sedacije, stomatolog daje lokalnu anesteziju na mjesto zahvata u ustima.
Lijekovi koji se koriste u analgosedaciji doziraju se individualno prema pacijentu i duljini trajanja zahvata i imaju smirujuće i opuštajuće djelovanje. U potpunosti dovode do izostanka straha i popratnih simptoma. Pacijent ostaje budan i svjestan tijekom zahvata s osjećajem pospanosti i opuštenosti. U stanju je odgovarati na pitanja i komunicirati sa stomatologom.
Nakon zahvata ne sjeća se mnogo ili čak ništa od onoga što se događalo za vrijeme zahvata. Razlog tome je to što je analgosedacija stanje duboke relaksiranosti i osjećaja da vas nije briga što se događa oko vas. Lijekovi koji se koriste pri analgosedaciji izazivaju djelomičan ili potpun gubitak pamćenja za vrijeme u kojem se apliciraju. Rezultat toga je da će vam se činiti kako je vrijeme proletjelo i nećete se sjećati što se događalo.
Ponekad je moguće, zbog jake anksioznosti ili fobije, pacijenta i potpuno uspavati tijekom zahvata.
Nakon završetka zahvata, pacijent se budi iz sedacije. Vrijeme potrebno za to je nekih 20-ak minuta. Pacijent je odmoren, opušten, vrlo malo se sjeća onoga što se događalo za vrijeme trajanja sedacije, nema loših sjećanja.
Analgosedacija se preporuča pacijentima koji pate od dentalne fobije, iskazuju jaki strah i tjeskobu od stomatološkog zahvata te svim pacijentima za trajanja opsežnog i drugotrajnog kirurškog ili protetskog zahvata.
Analgosedacija je jako siguran zahvat kada se provodi pod stručnim nadzorom specijalista anesteziologa obučenog za takvu vrstu sedacije. Statistički je sigurnija čak i od lokalne anestezije.
Ona omogućava pacijentima da stresnu situaciju posjeta stomatološkoj ordinaciji i izvođenja stomatološkog zahvata pretvore u ugodan i opuštajući doživljaj.
Vezani članci
Iako je nekad vađenje zuba bilo uobičajena metoda liječenja bolesti zuba, stomatologija je napredovala i danas je vađenje isključivo rezultat neuspješnog liječenja u situaciji kad više ništa drugo nije preostalo. Stomatolozi ističu da će zub izvaditi samo ako više nema nikakve nade u liječenje i oporavak. To se odnosi na situacije uznapredovalog karijesa koji je […]
Pročitajte više– Nakon tretmana izbjeljivanja zuba savjetuje se prvih mjesec dana izbjegavati obojenu hranu (kava, čaj…) a kasnije istu reducirati, jer će u suprotnom brže doći do ponovne potrebe za izbjeljivanjem. – Tekućine za ispiranje usne šupljine koje se koriste kao kemijska pomoć u kontroli plaka sadrže klorheksidin. Ostala sredstva za ispiranje usne šupljine nemaju takvu […]
Pročitajte višeČetkica za zube i tekućina za ispiranje usta nisu dovoljni za oralnu higijenu, osobito kod ljudi svjesnih da se hrana i bakterije nakupljaju u međuzubnom prostoru. Interdentalna ili međuzubna četkica pomaže u intenzivnom dubinskom čišćenju prostora između zuba te temeljito uklanja plak, bakterije i ostatke hrane. Osim toga, interdentalne četkice pomažu u temeljitijem čišćenju zubnih […]
Pročitajte višeKonzumacija pojedinih namirnica može utjecati na pojavu mrlja na zubima. Na listi su prva mjesta zauzeli kava, vino i zeleni čaj, ali to mogu biti i kupine, borovnice i svaka druga hrana s jakim pigmentima. Stručnjaci kažu kako je riječ o privremenom obojenju zubne cakline koje se može spriječiti. Naime, za razliku od mrlja koje […]
Pročitajte višeGranulom je u stomatologiji hitno stanje, a riječ je bakterijskoj infekciji korijena zuba koja najčešće vodi do vađenja zuba. U početku nema simptome, no u kasnijim fazama izaziva vrlo intenzivne bolove, osobito nakon toplog ili hladnog jela i napitka. Nastanak granuloma Kroz oštećenu caklinu zuba bakterije prodiru u dentin, tkivo zuba. Odatle se šire u […]
Pročitajte višeParodontitis je tri puta češći kod pušača nego kod nepušača, bez obzira na razinu oralne higijene. Pored toga, kod pušača parodontitis je karakteriziran manjim stupnjem upale desni i manjim krvarenjem, što može dovesti do toga da početak bolesti prođe nezamijećeno. Kod pušača je primjetan i veći i brži gubitak alveolarne kosti (potporna kost zuba) i […]
Pročitajte više