Izbornik

Škrgutanje zubima: Znate li što je bruksizam od kojeg pati svaka peta osoba?

Implantati.com
Podijeli:

Bruksizam je poremećaj pretjeranog nekontroliranog škrgutanja i stiskanja zuba. Radi se o poremećaju koji nije rijedak – više od 22 posto ljudi pati od bruksizma.

bruksizam
Foto: Pixabay

Iako se svrstava u poremećaje spavanja, mehanizmi i uzroci nastanka bruksizma su vrlo složeni. Povezuju se sa stresom, životnim navikama, konzumacijom duhana, lijekovima, genetikom ili pak osjećajima straha, ljutnje i frustracije.

Stručnjaci dijele dnevni i noćni bruksizam, no u oba slučaja čovjek koji pati od tog stanja najčešće nije svjestan što se zbiva. Nije povezan sa životnom dobi ni spolom. Pojavljuje se i u dječjoj dobi, iako statistike pokazuju da žene češće pate od bruksizma.

Koji su simptomi?

Kako je riječ o nesvjesnoj radnji, na škrgutanje zubima najčešće upozoravaju ukućani koji su primijetili da tijekom sna nešto nije u redu. Stručnjaci kažu kako su sile koje zbog bruksizma djeluju na zube, desni i čeljusne zglobove puno snažnije nego kod običnog žvakanja.

To potiče pojavu različitih simptoma koji ukazuju na ovo stanje.

To mogu biti glavobolja i bolovi mišića čeljusti, osobito nakon buđenja. Zubi su nerijetko bolni ili klimavi, lako se lome i primjećuje se istrošenost zuba. Ako stanje potraje, može se javiti poremećaj zglobova čeljusti zbog čega se prilikom pomicanja vilice čuje zvuk sličan pucketanju ili škljocanju.

Kod dnevnog bruksizma simptomi se pogoršavaju kako dan odmiče, dok su kod noćnog bruksizma izraženiji tijekom jutra nakon buđenja. Stomatolog će stanje dijagnosticirati pregledom stanja zuba.

Kako se liječi bruksizam?

Kako bi sanirao nastalu štetu i spriječio nova oštećenja na zubima, stomatolog će kod specijalista protetike preporučiti izradu posebne udlage ili štitnika po mjeri. Uzimaju se otisci gornje i donje čeljusti te zagriza. Protetičar potom izrađuje posebnu udlagu, najčešće od silikonskog materijala. Udlaga će spriječiti oštećenja nastala škrgutanjem u nesvjesnom stanju te sačuvati zube.

Također, u pojedinim ordinacijama stomatolog će preporučiti aplikaciju botoksa izravno u određene mišiće lica kako bi se opustili. To će spriječiti neželjeno stiskanje i pokrete čeljusti tijekom sna, a istovremeno pomaže kod glavobolje i bolova. Nakon tretmana učinci djeluju tri do četiri mjeseca, a nakon toga se tretman ponavlja.

U suradnji sa specijalistima, liječnici mogu propisati i korištenje lijekova koji će ublažiti stres i napetost kod ljudi u uznapredovaloj fazi. Stomatolog će kod takvih stanja primijeniti i korektivne zahvate te rekonstrukciju oštećenih zuba.

Kod ljudi koji pate od bruksizma stomatolozi nerijetko savjetuju izbjegavanje žvakaćih guma i preporučuju masažu mišića lica. Preporučuju i tople obloge koji će smanjiti bolnost uzrokovanu grčenjem i žvakanjem.

O autoru

Implantati.com

Portal Implantati.com središnje je mjesto u Hrvatskoj i regiji za povezivanje dentalnih klinika i potencijalnih korisnika njihovih usluga.

Vezani članci

Koliko god u ovo bilo teško povjerovati: Žvakaće gume mogu biti dobre za oralno zdravlje

Žvakanje žvakaćih guma bez šećera ima dokazani protukarijesni učinak, ali su drugi oralnozdravstveni učinci nedovoljno razjašnjeni. Pozitivni učinci žvakaćih guma bez šećera na oralno zdravlje, osobito na smanjenje karijesa dokumentirani su u mnogim istraživanjima i preglednim radovima.  Dodatno se na žvakaću gumu sve više gleda kao na medij za otpuštanje aktivnih tvari koje bi mogle […]

Pročitajte više
Dobro je znati: Štete li čačkalice zubima?

Kad nakon objeda hrana zapne između zuba, nema ništa prirodnije od korištenja čačkalice. No, stomatolozi upozoravaju da je to pogrešno i štetno Čvrste, drvene čačkalice oštre su i mogu ozlijediti desni. Rane i posjekotine prostor su u koji bakterije lako mogu prodrijeti uzrokujući infekciju. To će s vremenom potaknuti bolesti desni i povlačenje zubnog mesa. […]

Pročitajte više
Preosjetljivost zuba na toplo ili hladno

Mnogi su se susreli sa oštrom, probadajućom boli zuba kad su konzumirali sladoled ili pak popili gutljaj vruće kave. Riječ je o dentinskoj preosjetljivosti, stanju koje ne mora biti pokazatelj bolest, ali može ukazati na problem u usnoj šupljini. Naime, osjetljivi dio zuba, dentin, inače prekrivaju caklina i cement, pokrovni dijelovi čijim se povlačenjem u […]

Pročitajte više
Muči vas zubobolja: Kako je liječiti, kako je izbjeći, što učiniti ako vas ipak zaboli zub…

Najčešći uzrok zubobolje jest karijes. Oštra bol, pulsiranje i oticanje su najčešći simptomi zubobolje i obično se javljaju kao reakcija na toplo, hladno ili slatko.  Ukoliko se karijes ne liječi, pulpa se upali i postupno nekrotizira (odumire ), što dovodi do formiranja zubnog apscesa (granoloma ).  Bol iz zubnog apscesa najčešće se javlja kao reakcija na […]

Pročitajte više
Korisni savjeti: Što sve ne smijete raditi nakon vađenja zuba?

Vađenje zuba nije ugodan postupak i zahtjeva posebnu skrb i njegu, a mnogi osjećaju bol kad popusti anestezija. Uz male trikove i savjete stručnjaka, neugodnoj boli može se doskočiti. Postupak ekstrakcije ili vađenja zuba za pacijente nije bolan zahvaljujući injekcijama koje će umrtviti živac i većina osjeća tek nelagodu. Odmah nakon vađenja Odmah nakon vađenja […]

Pročitajte više
Vađenje umnjaka – kako, kada i zašto

Zašto se netko odlučuje na vađenje umnjaka? Umnjaci su zubi koji se zbog svog položaja najlakše kvare i najteže ih je popravljati, a nerijetko uzrokuju i druge tegobe te ih stručnjaci zato uklanjaju. Alveotomija ili uklanjanje umnjaka kirurški je zahvat koji može biti jednostavan ili složen, no s obzirom na suvremenu anesteziologiju i mogućnosti koje […]

Pročitajte više