Tvrdnja ili samo zabluda: Izbjeljivanje, mliječni zubi, krunice i mostovi, trudnoća i zubi

Puno je „istina“ i „činjenica“ o zubima i njihovom održavanju koje možemo čuti od naših prijatelja, poznanika, obitelji… I svi oni najbolje znaju što treba napraviti. Evo nekih tvrdnji kojne često možemo čuti, te objašnjenja koje su istinite, a koje nisu.

Tvrdnja: IZBJELJIVANJE ZNAČAJNO OŠTEĆUJE CAKLINU

Netočno. Zajednički zaključak mnogih provedenih studija danas je: profesionalno izbjeljivanje ni na koji način ne šteti vašoj caklini ako se provodi u kontroliranim uvjetima i pod supervizijom vašeg doktora dentalne medicine. Zubi se izbjeljuju djelovanjem oksidacijskih agenata, hidrogen peroksida i karbamid peroksida, koji penetrira u interprizmatske prostore cakline, a zatim i u dentin te ih oksidira. Sredstva za izbjeljivanje danas sadrže i visoke udjele fluora čime još i dodatno ojačavaju caklinu. Nakon izbjeljivanja zubi se tretiraju kalcij-fosfatima i fluorom kako bi se remineralizirala caklina i izbjegla preosjetljivost zuba.

Tvrdnja: MLIJEČNE ZUBE NE TREBA POPRAVLJATI, IONAKO ĆE ISPASTI

Netočno. Popravak mliječnih zubi od izuzetne je važnosti iz više razloga. Kao prvo, zbog pokvarenih mliječnih zubi djetetu će biti onemogućeno žvakanje, izgovor glasova, pravilan rast i razvoj čeljusti, estetika. Kao drugo, svaki mliječni zub čuva mjesto svom nasljedniku te je zato važan za rast i razvoj čeljusti te razmještaj trajnih zubi. I na kraju,  kroz redovne posjete u najranijoj dobi dijete stječe naviku dolazaka u ordinaciju i uspostavlja komunikaciju sa svojim doktorom dentalne medicine.

Tvrdnja: ZUBE KOJI NEDOSTAJU, A NE VIDE SE, NIJE POTREBNO NADOMJESTITI

Netočno. Ovisno o broju zubi koji nedostaju posljedice su različite. Najčešće dolazi do pomicanja (naginjanja) susjednih zuba u prazan prostor, izrastanja zuba iz suprotne čeljusti u taj prazan prostor, prenošenja prevelikog opterećenja pri žvakanju na prednje zube, smanjenja visine zagriza. Svi ti pomaci opterećuju parodont (potporno tkivo) zuba i mogu rezultirati njihovim gubitkom. Najčešći je razlog nenadoknađivanja zuba od strane pacijenta mišljenje da je zdrave zube šteta brusiti. Taj je odnos štete i koristi u svakom pojedinom slučaju različit i vaš će ga doktor dentalne medicine procijeniti. Osim toga, danas postoji više načina kako nadomjestiti zub koji nedostaje. Osim brušenja za izradu mosta, moguće je ugraditi implantat ili pak djelomično izbrusiti i napraviti inlay most.    

Tvrdnja: JEDNOM NAPRAVLJENE KRUNICE I MOSTOVE NIJE POTREBNO MIJENJATI

Netočno. Trajnost jednog fiksnog protetskog rada, bilo da se radi o krunici ili mostu, ovisi ponajviše o stanju zuba nosača (brušenog zuba) i zubnog mesa koje ga okružuje. Nakon izrade mostova i krunica veliku pažnju treba obratiti na održavanje higijene i pravilno četkanje. Područje brušenih zuba treba četkati od zubnog mesa prema zubu kao da navlačimo zubno meso na zub. Na taj način spriječit ćemo ili bar usporiti njegovo povlačenje. Pacijent bi trebao i dalje dolaziti na redovne kontrole dva puta godišnje. Onog trenutka kad se zubno meso toliko povuče da krune postanu prekratke, potrebno je krunicu ili mostove zamijeniti novima. Naime, ogoljeli korijen podložniji je nastanku karijesa. Takav karijes obično dugo prolazi neprimjećeno kod pacijenta i na kraju vrlo često rezultira gubitkom zuba kao nosača, a time se dovodi u pitanje i planiranje sljedećeg protetskog rada.

Tvrdnja: U TRUDNOĆI NIJE DOBRO POPRAVLJATI ZUBE
Netočno. Svaka bi trudna pacijentica trebala tijekom trudnoće bar jednom posjetiti svog stomatologa koji će joj očistiti kamenac i ispolirati zube kako bi joj daljnje održavanje higijene bilo što lakše. Osim toga, napravit će se i pregled cijele usne šupljine. Ako je potrebno, zubi zahvaćeni karijesom popravit će se ili korijenski kanali izliječiti jer sve je to u trudnoći dozvoljeno! U pozadini uvriježenog mišljenja da zubi propadaju u trudnoći strah je od zahvata u usnoj šupljini tijekom trudnoće i izbjegavanje odlazaka doktoru dentalne  medicine. Prava je istina da je zbog promjene razine hormona u trudnoći zubno meso  podložnije upalama i krvarenjima. Četkanje takvog upaljenog zubnog mesa bolno je i pacijenti najčešće ta područja izbjegavaju. To dovodi do daljnjeg nakupljanja plaka, upala se pogoršava, a zbog neadekvatne higijene pojavljuje se i karijes. Stoga su vođenje računa o oralnoj higijeni i redoviti posjeti stomatologu u trudnoći od izuzetne važnosti i dio su prenatalne skrbi buduće majke i djeteta.