Granulom – što sve trebate znati o bolnoj infekciji korijena zuba
Granulom je u stomatologiji hitno stanje, a riječ je bakterijskoj infekciji korijena zuba koja najčešće vodi do vađenja zuba. U početku nema simptome, no u kasnijim fazama izaziva vrlo intenzivne bolove, osobito nakon toplog ili hladnog jela i napitka.
Nastanak granuloma
Kroz oštećenu caklinu zuba bakterije prodiru u dentin, tkivo zuba. Odatle se šire u živac, a na kraju dolaze do vrha korijena zuba. Iako su među najčešćim uzrocima karijes i loša higijena, granulom se može javiti i nakon udarca ili ozljede zuba. Zbog djelovanja bakterija javlja se otok i crvenilo desni, ali i dijela lica. Stanje mogu pratiti otežano gutanje i bolovi pri žvakanju, glavobolja, bolovi u čeljusti, zadah ili povišena tjelesne temperatura.
Liječenje
Pri liječenju stomatolozi primjenjuju različite tretmane, ovisno o vrsti granuloma. Cilj je sačuvati zub i spriječiti njegovo vađenje, a to će se postići uklanjanjem izvora infekcije. U slučaju primjene endodontske terapije liječi se korijenski kanal zuba. To znači da će stomatolog otvoriti zub, staviti lijek koji će umrtviti živac, a desetak dana poslije mehaničkim i kemijskim sredstvima će očistiti korijenske kanale od bakterija i inficiranog tkiva. Zub će nakon liječenja zatvoriti plombom, a u slučaju da je veći dio zuba uništen karijesom, predložit će nadogradnju ili restauraciju.
Ako to ne pomogne i unatoč liječenju simptomi ostaju prisutni, sljedeći je korak tzv. apikotomija zuba. Riječ je o odstranjivanju vrha korijena zuba s postojećim granulomom. Zahvat se provodi u lokalnoj anesteziji. Ako ove metode nisu pomogle, stručnjaci će se odlučiti na vađenje zuba.
Rizici neliječenja
Osim što odgađanje odlaska stomatologu može rezultirati vađenjem bolesnog zuba, neliječenje granuloma može se razviti u životno opasna stanja. Naime, bakterije mogu prodrijeti u okolna tkiva, na kost, proširiti se na druge zube. Također, mogu prodrijeti u krv i izazvati sepsu, bakterijsku upalu sinusa, kardiovaskularne bolesti i niz drugih komplikacija.
O autoru
Vezani članci
Većina doktora dentalne medicine svojim pacijentima ukazuje na potrebu čišćenja interdentalnih područja. Zubna svila izvrstan je alat namijen upravo tome. Čišćenje interdentalnih prostora zubnom svilom trebao bi biti sastavni dio redovitog održavanja oralne higijene, ističu stomatolozi. Dentalna udruženja diljem svijeta, uključujući Američku dentalnu udrugu, preporučuju korištenje zubne svile najmanje jednom dnevno za postizanje i održavanje […]
Pročitajte više
Zaštita čeljusne kosti nakon vađenja zuba važan je korak u održavanju vašeg oralnog zdravlja. Razumijevanjem važnosti ovog postupka i bliskom suradnjom s vašim stomatologom ili parodontologom, možete osigurati najbolji mogući ishod za vaše dentalno zdravlje. Što znači “zaštita čeljusne kosti nakon vađenja zuba” ili stručno, “zbrinjavanje koštane alvole”? Kada se zub izvadi, ostaje prazan prostor […]
Pročitajte više
Kad nakon objeda hrana zapne između zuba, nema ništa prirodnije od korištenja čačkalice. No, stomatolozi upozoravaju da je to pogrešno i štetno Čvrste, drvene čačkalice oštre su i mogu ozlijediti desni. Rane i posjekotine prostor su u koji bakterije lako mogu prodrijeti uzrokujući infekciju. To će s vremenom potaknuti bolesti desni i povlačenje zubnog mesa. […]
Pročitajte više
Vađenje zuba nije ugodan postupak i zahtjeva posebnu skrb i njegu, a mnogi osjećaju bol kad popusti anestezija. Uz male trikove i savjete stručnjaka, neugodnoj boli može se doskočiti. Postupak ekstrakcije ili vađenja zuba za pacijente nije bolan zahvaljujući injekcijama koje će umrtviti živac i većina osjeća tek nelagodu. Odmah nakon vađenja Odmah nakon vađenja […]
Pročitajte više
Hitna medicinska stanja odnose se na situacije u kojima je ugrožen život ili dugotrajno zdravlje, a mogu se pojaviti i u stomatologiji. Zubobolja je definitivno među prvim stanjima zbog kojih će ljudi hitno potražiti pomoć stomatologa, no nije jedina nevolja u kategoriji “hitna stanja u stomatologiji“. Riječ je o situacijama u kojima je ključna hitna […]
Pročitajte više
Bruksizam je poremećaj pretjeranog nekontroliranog škrgutanja i stiskanja zuba. Radi se o poremećaju koji nije rijedak – više od 22 posto ljudi pati od bruksizma. Iako se svrstava u poremećaje spavanja, mehanizmi i uzroci nastanka bruksizma su vrlo složeni. Povezuju se sa stresom, životnim navikama, konzumacijom duhana, lijekovima, genetikom ili pak osjećajima straha, ljutnje i […]
Pročitajte više