Dobro je znati: I stres negativno utječe na zdravlje i izgled zubi
Stres kojemu smo svakodnevno izloženi, a kojeg često olako shvaćamo, jedan je od glavnih uzročnika izgleda naših zuba. Pri tome, nevjerojatna je snaga i moć pozitivnog razmišljanja. Ono može ukloniti i umanjiti oko nas mnoge negativne utjecaje. Naravno, ako smo u stanju to učiniti.
Primijetit ćemo, ako smo dulje vrijeme pod tenzijom zbog problema na poslu, u obitelji, bolesti i sl., koliko će svi ovi čimbenici utjecati i ostaviti traga na zubima. Sve je to stres.
Sve te stresne situacije indicirati će čitav niz različitih nesvjesnih pokreta donje čeljusti poput stiskanja, škripanja i lupkanja zubima. Zovemo ih parafunkcijskim pokretima. Mišićnom kontrakcijom aplicirat će se sile, na potporna zubna tkiva preko zubnih površina.
Te parafunkcijske sile puno su jače od fizioloških (prirodnih) tokom žvakanja, s duljim trajanjem i pod kutom na dužinsku os zuba i štetne su.
Dugotrajne sile izazivaju ishemiju, a zatim i propadanje tkiva (nekrozu). Grizne površine se jače troše, te nastaju brusne fazete. Prirodni izgled zuba se mijenja.
Fiziološke, žvačne sile su intermitentne, to znači stisak traje kraće od odmora tj. otvaranja usta do ponovnog stiska na hranu pri žvakanju. Time se daje dovoljno vremena tkivu da se oporavi od kratkotrajne ishemije. Pri aktu gutanju zalogaja stvaramo daleko veću silu nego kod žvakanja.
Budući da su parafunkcijske smetnje najčešće nesvjesne radnje, teško ih je otkloniti. Nestankom problema, kadkada će i one nestati. Danas postoje pokušaji u terapiji parafunkcija od udlaga do raznih „barijera i kočnica“ bilo mehaničkih ili psiholoških.
Terapija je uglavnom kompleksna.
O autoru
Vezani članci
Bruksizam je poremećaj pretjeranog nekontroliranog škrgutanja i stiskanja zuba. Radi se o poremećaju koji nije rijedak – više od 22 posto ljudi pati od bruksizma. Iako se svrstava u poremećaje spavanja, mehanizmi i uzroci nastanka bruksizma su vrlo složeni. Povezuju se sa stresom, životnim navikama, konzumacijom duhana, lijekovima, genetikom ili pak osjećajima straha, ljutnje i […]
Pročitajte više
Vađenje zuba nije ugodan postupak i zahtjeva posebnu skrb i njegu, a mnogi osjećaju bol kad popusti anestezija. Uz male trikove i savjete stručnjaka, neugodnoj boli može se doskočiti. Postupak ekstrakcije ili vađenja zuba za pacijente nije bolan zahvaljujući injekcijama koje će umrtviti živac i većina osjeća tek nelagodu. Odmah nakon vađenja Odmah nakon vađenja […]
Pročitajte više
Parodontitis je tri puta češći kod pušača nego kod nepušača, bez obzira na razinu oralne higijene. Pored toga, kod pušača parodontitis je karakteriziran manjim stupnjem upale desni i manjim krvarenjem, što može dovesti do toga da početak bolesti prođe nezamijećeno. Pušenje – ogorman zdravstveni rizik Kod pušača je primjetan i veći i brži gubitak alveolarne […]
Pročitajte više
Zašto se netko odlučuje na vađenje umnjaka? Umnjaci su zubi koji se zbog svog položaja najlakše kvare i najteže ih je popravljati, a nerijetko uzrokuju i druge tegobe te ih stručnjaci zato uklanjaju. Alveotomija ili uklanjanje umnjaka kirurški je zahvat koji može biti jednostavan ili složen, no s obzirom na suvremenu anesteziologiju i mogućnosti koje […]
Pročitajte više
Najčešći uzrok zubobolje jest karijes. Oštra bol, pulsiranje i oticanje su najčešći simptomi zubobolje i obično se javljaju kao reakcija na toplo, hladno ili slatko. Ukoliko se karijes ne liječi, pulpa se upali i postupno nekrotizira (odumire ), što dovodi do formiranja zubnog apscesa (granoloma ). Bol iz zubnog apscesa najčešće se javlja kao reakcija na […]
Pročitajte više
Posjet stomatologu i potreba za stomatološkim zahvatom vrlo često izaziva osjećaj straha i nelagode u pacijenata. Osjećaj straha često je praćen simptomima poput ubrzanog rada srca, pojačanog znojenja, povišenog tlaka, uznemirenosti i drhtanja. Fobija je najčešće povezana s očekivanjem boli i neugode. To je dentalna fobija. Kod određenog broja pacijenata strah je moguće ublažiti povjerenjem […]
Pročitajte više