Izbornik

Škrgutanje zubima: Znate li što je bruksizam od kojeg pati svaka peta osoba?

Implantati.com
Podijeli:

Bruksizam je poremećaj pretjeranog nekontroliranog škrgutanja i stiskanja zuba. Radi se o poremećaju koji nije rijedak – više od 22 posto ljudi pati od bruksizma.

bruksizam
Foto: Pixabay

Iako se svrstava u poremećaje spavanja, mehanizmi i uzroci nastanka bruksizma su vrlo složeni. Povezuju se sa stresom, životnim navikama, konzumacijom duhana, lijekovima, genetikom ili pak osjećajima straha, ljutnje i frustracije.

Stručnjaci dijele dnevni i noćni bruksizam, no u oba slučaja čovjek koji pati od tog stanja najčešće nije svjestan što se zbiva. Nije povezan sa životnom dobi ni spolom. Pojavljuje se i u dječjoj dobi, iako statistike pokazuju da žene češće pate od bruksizma.

Koji su simptomi?

Kako je riječ o nesvjesnoj radnji, na škrgutanje zubima najčešće upozoravaju ukućani koji su primijetili da tijekom sna nešto nije u redu. Stručnjaci kažu kako su sile koje zbog bruksizma djeluju na zube, desni i čeljusne zglobove puno snažnije nego kod običnog žvakanja.

To potiče pojavu različitih simptoma koji ukazuju na ovo stanje.

To mogu biti glavobolja i bolovi mišića čeljusti, osobito nakon buđenja. Zubi su nerijetko bolni ili klimavi, lako se lome i primjećuje se istrošenost zuba. Ako stanje potraje, može se javiti poremećaj zglobova čeljusti zbog čega se prilikom pomicanja vilice čuje zvuk sličan pucketanju ili škljocanju.

Kod dnevnog bruksizma simptomi se pogoršavaju kako dan odmiče, dok su kod noćnog bruksizma izraženiji tijekom jutra nakon buđenja. Stomatolog će stanje dijagnosticirati pregledom stanja zuba.

Kako se liječi bruksizam?

Kako bi sanirao nastalu štetu i spriječio nova oštećenja na zubima, stomatolog će kod specijalista protetike preporučiti izradu posebne udlage ili štitnika po mjeri. Uzimaju se otisci gornje i donje čeljusti te zagriza. Protetičar potom izrađuje posebnu udlagu, najčešće od silikonskog materijala. Udlaga će spriječiti oštećenja nastala škrgutanjem u nesvjesnom stanju te sačuvati zube.

Također, u pojedinim ordinacijama stomatolog će preporučiti aplikaciju botoksa izravno u određene mišiće lica kako bi se opustili. To će spriječiti neželjeno stiskanje i pokrete čeljusti tijekom sna, a istovremeno pomaže kod glavobolje i bolova. Nakon tretmana učinci djeluju tri do četiri mjeseca, a nakon toga se tretman ponavlja.

U suradnji sa specijalistima, liječnici mogu propisati i korištenje lijekova koji će ublažiti stres i napetost kod ljudi u uznapredovaloj fazi. Stomatolog će kod takvih stanja primijeniti i korektivne zahvate te rekonstrukciju oštećenih zuba.

Kod ljudi koji pate od bruksizma stomatolozi nerijetko savjetuju izbjegavanje žvakaćih guma i preporučuju masažu mišića lica. Preporučuju i tople obloge koji će smanjiti bolnost uzrokovanu grčenjem i žvakanjem.

O autoru

Implantati.com

Portal Implantati.com središnje je mjesto u Hrvatskoj i regiji za povezivanje dentalnih klinika i potencijalnih korisnika njihovih usluga.

Vezani članci

Dobro je znati: I stres negativno utječe na zdravlje i izgled zubi

Stres kojemu smo svakodnevno izloženi, a kojeg često olako shvaćamo, jedan je od glavnih uzročnika izgleda naših zuba. Pri tome, nevjerojatna je snaga i moć pozitivnog razmišljanja. Ono može ukloniti i umanjiti oko nas mnoge negativne utjecaje. Naravno, ako smo u stanju to učiniti. Primijetit ćemo, ako smo dulje vrijeme pod tenzijom zbog problema na […]

Pročitajte više
preosjetljivost
Preosjetljivost zuba na toplo ili hladno

Mnogi su se susreli sa oštrom, probadajućom boli zuba kad su konzumirali sladoled ili pak popili gutljaj vruće kave. Riječ je o dentinskoj preosjetljivosti, stanju koje ne mora biti pokazatelj bolest, ali može ukazati na problem u usnoj šupljini. Naime, osjetljivi dio zuba, dentin, inače prekrivaju caklina i cement, pokrovni dijelovi čijim se povlačenjem u […]

Pročitajte više
dječje navike
Dječje navike: Kako sisanje palca i grickanje noktiju utječe na zube?

Dječje navike poput grickanja noktiju i sisanja palca imaju značajan utjecaj na zdravlje zuba, pa iako su uobičajene među djecom, bilo bi ih dobro spriječiti. Stavljanjem prstiju u usta povećava se rizik od prijenosa niza uzročnika bolesti, pa je riječ o lošoj navici koju bi trebalo izbjegavati. Iako su obje navike svojstvene djeci, grickanje noktiju […]

Pročitajte više
vađenje umnjaka
Vađenje umnjaka – kako, kada i zašto

Zašto se netko odlučuje na vađenje umnjaka? Umnjaci su zubi koji se zbog svog položaja najlakše kvare i najteže ih je popravljati, a nerijetko uzrokuju i druge tegobe te ih stručnjaci zato uklanjaju. Alveotomija ili uklanjanje umnjaka kirurški je zahvat koji može biti jednostavan ili složen, no s obzirom na suvremenu anesteziologiju i mogućnosti koje […]

Pročitajte više
vađenje zuba
Ako nema drugog rješenja: Zašto i kada se stomatolog odlučuje za vađenje zuba?

Iako je nekad vađenje zuba bilo uobičajena metoda liječenja bolesti zuba, stomatologija je napredovala i danas je vađenje isključivo rezultat neuspješnog liječenja u situaciji kad više ništa drugo nije preostalo.  Stomatolozi ističu da će zub izvaditi samo ako više nema nikakve nade u liječenje i oporavak. To se odnosi na situacije uznapredovalog karijesa koji je […]

Pročitajte više
kosti
Zaštita kosti nakon vađenja zuba: Važan postupak za očuvanje oralnog zdravlja

Zaštita čeljusne kosti nakon vađenja zuba važan je korak u održavanju vašeg oralnog zdravlja. Razumijevanjem važnosti ovog postupka i bliskom suradnjom s vašim stomatologom ili parodontologom, možete osigurati najbolji mogući ishod za vaše dentalno zdravlje. Što znači “zaštita čeljusne kosti nakon vađenja zuba” ili stručno, “zbrinjavanje koštane alvole”? Kada se zub izvadi, ostaje prazan prostor […]

Pročitajte više