Škrgutanje zubima: Znate li što je bruksizam od kojeg pati svaka peta osoba?
Bruksizam je poremećaj pretjeranog nekontroliranog škrgutanja i stiskanja zuba. Radi se o poremećaju koji nije rijedak – više od 22 posto ljudi pati od bruksizma.

Iako se svrstava u poremećaje spavanja, mehanizmi i uzroci nastanka bruksizma su vrlo složeni. Povezuju se sa stresom, životnim navikama, konzumacijom duhana, lijekovima, genetikom ili pak osjećajima straha, ljutnje i frustracije.
Stručnjaci dijele dnevni i noćni bruksizam, no u oba slučaja čovjek koji pati od tog stanja najčešće nije svjestan što se zbiva. Nije povezan sa životnom dobi ni spolom. Pojavljuje se i u dječjoj dobi, iako statistike pokazuju da žene češće pate od bruksizma.
Koji su simptomi?
Kako je riječ o nesvjesnoj radnji, na škrgutanje zubima najčešće upozoravaju ukućani koji su primijetili da tijekom sna nešto nije u redu. Stručnjaci kažu kako su sile koje zbog bruksizma djeluju na zube, desni i čeljusne zglobove puno snažnije nego kod običnog žvakanja.
To potiče pojavu različitih simptoma koji ukazuju na ovo stanje.
To mogu biti glavobolja i bolovi mišića čeljusti, osobito nakon buđenja. Zubi su nerijetko bolni ili klimavi, lako se lome i primjećuje se istrošenost zuba. Ako stanje potraje, može se javiti poremećaj zglobova čeljusti zbog čega se prilikom pomicanja vilice čuje zvuk sličan pucketanju ili škljocanju.
Kod dnevnog bruksizma simptomi se pogoršavaju kako dan odmiče, dok su kod noćnog bruksizma izraženiji tijekom jutra nakon buđenja. Stomatolog će stanje dijagnosticirati pregledom stanja zuba.
Kako se liječi bruksizam?
Kako bi sanirao nastalu štetu i spriječio nova oštećenja na zubima, stomatolog će kod specijalista protetike preporučiti izradu posebne udlage ili štitnika po mjeri. Uzimaju se otisci gornje i donje čeljusti te zagriza. Protetičar potom izrađuje posebnu udlagu, najčešće od silikonskog materijala. Udlaga će spriječiti oštećenja nastala škrgutanjem u nesvjesnom stanju te sačuvati zube.
Također, u pojedinim ordinacijama stomatolog će preporučiti aplikaciju botoksa izravno u određene mišiće lica kako bi se opustili. To će spriječiti neželjeno stiskanje i pokrete čeljusti tijekom sna, a istovremeno pomaže kod glavobolje i bolova. Nakon tretmana učinci djeluju tri do četiri mjeseca, a nakon toga se tretman ponavlja.
U suradnji sa specijalistima, liječnici mogu propisati i korištenje lijekova koji će ublažiti stres i napetost kod ljudi u uznapredovaloj fazi. Stomatolog će kod takvih stanja primijeniti i korektivne zahvate te rekonstrukciju oštećenih zuba.
Kod ljudi koji pate od bruksizma stomatolozi nerijetko savjetuju izbjegavanje žvakaćih guma i preporučuju masažu mišića lica. Preporučuju i tople obloge koji će smanjiti bolnost uzrokovanu grčenjem i žvakanjem.
Vezani članci

Mnogi su se susreli sa oštrom, probadajućom boli zuba kad su konzumirali sladoled ili pak popili gutljaj vruće kave. Riječ je o dentinskoj preosjetljivosti, stanju koje ne mora biti pokazatelj bolest, ali može ukazati na problem u usnoj šupljini. Naime, osjetljivi dio zuba, dentin, inače prekrivaju caklina i cement, pokrovni dijelovi čijim se povlačenjem u […]
Pročitajte više
Zahvaljujući boljoj medicini i životnim uvjetima, povisila se životna dob ljudi i čovječanstvo se suočava s bolestima povezanima s tim. Na tom je popisu i kserostomija tj. suhoća usta. Slina u ustima ima vrlo važnu ulogu i ne služi samo za razgradnju hrane, nego štiti zube i desni od bakterija. Stoga suhoća usta može voditi […]
Pročitajte više
Konzumacija pojedinih namirnica može utjecati na pojavu mrlja na zubima. Na listi su prva mjesta zauzeli kava, vino i zeleni čaj, ali to mogu biti i kupine, borovnice i svaka druga hrana s jakim pigmentima. Stručnjaci kažu kako je riječ o privremenom obojenju zubne cakline koje se može spriječiti. Naime, za razliku od mrlja koje […]
Pročitajte više
Posjet stomatologu i potreba za stomatološkim zahvatom vrlo često izaziva osjećaj straha i nelagode u pacijenata. Osjećaj straha često je praćen simptomima poput ubrzanog rada srca, pojačanog znojenja, povišenog tlaka, uznemirenosti i drhtanja. Fobija je najčešće povezana s očekivanjem boli i neugode. To je dentalna fobija. Kod određenog broja pacijenata strah je moguće ublažiti povjerenjem […]
Pročitajte više
Parodontitis je tri puta češći kod pušača nego kod nepušača, bez obzira na razinu oralne higijene. Pored toga, kod pušača parodontitis je karakteriziran manjim stupnjem upale desni i manjim krvarenjem, što može dovesti do toga da početak bolesti prođe nezamijećeno. Pušenje – ogorman zdravstveni rizik Kod pušača je primjetan i veći i brži gubitak alveolarne […]
Pročitajte više
Povlačenje ili recesija zubnog mesa nije samo rezultat upalnih procesa izazvanih parodontozom, nego se može javiti i zbog niza drugih čimbenika kao što su dijabetes, pušenje ili drugi razlozi. Bez obzira na uzroke, riječ je o učestalom problemu koji se javlja neovisno o dobi i spolu, iako je nešto češći kod muškaraca u starijoj životnoj […]
Pročitajte više