Vodice za ispiranje usta: Pomažu li i kakve vodice trebate izabrati
Drevne civilizacije prepoznavale su važnost antiseptičkog djelovanja tekućina kojima su ispirali usta, a za to su koristili uljem, sol, vino i razne mješavine.
Do danas se ta glavna značajka vodica za ispiranje usta nije promijenila. Bez obzira na boju tekućine i veliki izbor takvih proizvoda u trgovinama, podijeljeni su u samo dvije skupine.
Kozmetičke vodice za ispiranje usta
Njihova je namjena privremena kontrola neugodnog mirisa tj. halitoze. Sadrže spojeve koji će privremeno prikriti neugodan miris, ali neće svojim djelovanjem utjecati na kemijske i biološke aspekte uzročnika lošeg zadaha.
Vodice s terapijskim učinkom
Riječ je o farmaceutskim proizvodima koji u svom sastavu imaju tvari ključne za smanjenje lošeg zadaha te sadrže antimikrobne sastojke. Stomatolozi ih mogu propisati i kad je riječ o liječenju gingivitisa, parodontitisa ili kontroli plaka i karijesa. Njihova je prednost što kao tekućina mogu doprijeti do dijelova zuba koje ne može dohvatiti klasična ni interdentalna četkica. Stručnjaci posebno preporučuju vodice koje sadrže fluor jer on pomaže u suzbijanju karijesa. Ipak, valja imati na umu da se vodice koje sadrže klorheksidin i njima se liječi gingivitis ili parodontitis ne treba koristiti više od 10 dana jer mogu utjecati na promjenu okusa te pigmentaciju zuba.
Vodice za izbjeljivanje zuba
Također, na tržištu su dostupne one čiji su sastojci karbamid peroksid ili hidrogen peroksid, spojevi koji pomažu u uklanjanju mrlja na zubima, a ujedno imaju antiseptičko djelovanje.
Kako ih koristiti
Vodice su namijenjene ispiranju usne šupljine i nikako ih ne treba progutati. Također, nakon ispiranja, nije preporučljivo usta dodatno ispirati vodom jer će to ukloniti pozitivan utjecaj vodice. Vodica za ispiranje usta primjenjuje se na kraju higijene usta, dakle nakon četkanja zubi i primjene konca ili interdentalne četkice. O primjeni vodice za usta valjalo bi se konzultirati sa stomatologom koji će dati smjernice oko najboljeg izbora te ukazati na eventualne posebne potrebe pri kupnji takvog proizvoda.
O autoru
Vezani članci
Parodontitis je tri puta češći kod pušača nego kod nepušača, bez obzira na razinu oralne higijene. Pored toga, kod pušača parodontitis je karakteriziran manjim stupnjem upale desni i manjim krvarenjem, što može dovesti do toga da početak bolesti prođe nezamijećeno. Pušenje – ogorman zdravstveni rizik Kod pušača je primjetan i veći i brži gubitak alveolarne […]
Pročitajte više
– Nakon tretmana izbjeljivanja zuba savjetuje se prvih mjesec dana izbjegavati obojenu hranu (kava, čaj…) a kasnije istu reducirati, jer će u suprotnom brže doći do ponovne potrebe za izbjeljivanjem. – Tekućine za ispiranje usne šupljine koje se koriste kao kemijska pomoć u kontroli plaka sadrže klorheksidin. Ostala sredstva za ispiranje usne šupljine nemaju takvu […]
Pročitajte više
Dječje navike poput grickanja noktiju i sisanja palca imaju značajan utjecaj na zdravlje zuba, pa iako su uobičajene među djecom, bilo bi ih dobro spriječiti. Stavljanjem prstiju u usta povećava se rizik od prijenosa niza uzročnika bolesti, pa je riječ o lošoj navici koju bi trebalo izbjegavati. Iako su obje navike svojstvene djeci, grickanje noktiju […]
Pročitajte više
Posjet stomatologu i potreba za stomatološkim zahvatom vrlo često izaziva osjećaj straha i nelagode u pacijenata. Osjećaj straha često je praćen simptomima poput ubrzanog rada srca, pojačanog znojenja, povišenog tlaka, uznemirenosti i drhtanja. Fobija je najčešće povezana s očekivanjem boli i neugode. To je dentalna fobija. Kod određenog broja pacijenata strah je moguće ublažiti povjerenjem […]
Pročitajte više
Iako najčešće pogađa dojenčad i malu djecu, oralna kandidijaza može se razviti kod ljudi bilo koje dobi bez obzira na spol te stvara niz neugodnih simptoma. Crvena i otečena oralna sluznica uz pečenje, bol i neugodan osjećaj u ustima ponekad je praćena vidljivim bijelim naslagama u usnoj šupljini i na jeziku – sve su to […]
Pročitajte više
Bruksizam je poremećaj pretjeranog nekontroliranog škrgutanja i stiskanja zuba. Radi se o poremećaju koji nije rijedak – više od 22 posto ljudi pati od bruksizma. Iako se svrstava u poremećaje spavanja, mehanizmi i uzroci nastanka bruksizma su vrlo složeni. Povezuju se sa stresom, životnim navikama, konzumacijom duhana, lijekovima, genetikom ili pak osjećajima straha, ljutnje i […]
Pročitajte više