Vodice za ispiranje usta: Pomažu li i kakve vodice trebate izabrati
Drevne civilizacije prepoznavale su važnost antiseptičkog djelovanja tekućina kojima su ispirali usta, a za to su koristili uljem, sol, vino i razne mješavine.
Do danas se ta glavna značajka vodica za ispiranje usta nije promijenila. Bez obzira na boju tekućine i veliki izbor takvih proizvoda u trgovinama, podijeljeni su u samo dvije skupine.
Kozmetičke vodice za ispiranje usta
Njihova je namjena privremena kontrola neugodnog mirisa tj. halitoze. Sadrže spojeve koji će privremeno prikriti neugodan miris, ali neće svojim djelovanjem utjecati na kemijske i biološke aspekte uzročnika lošeg zadaha.
Vodice s terapijskim učinkom
Riječ je o farmaceutskim proizvodima koji u svom sastavu imaju tvari ključne za smanjenje lošeg zadaha te sadrže antimikrobne sastojke. Stomatolozi ih mogu propisati i kad je riječ o liječenju gingivitisa, parodontitisa ili kontroli plaka i karijesa. Njihova je prednost što kao tekućina mogu doprijeti do dijelova zuba koje ne može dohvatiti klasična ni interdentalna četkica. Stručnjaci posebno preporučuju vodice koje sadrže fluor jer on pomaže u suzbijanju karijesa. Ipak, valja imati na umu da se vodice koje sadrže klorheksidin i njima se liječi gingivitis ili parodontitis ne treba koristiti više od 10 dana jer mogu utjecati na promjenu okusa te pigmentaciju zuba.
Vodice za izbjeljivanje zuba
Također, na tržištu su dostupne one čiji su sastojci karbamid peroksid ili hidrogen peroksid, spojevi koji pomažu u uklanjanju mrlja na zubima, a ujedno imaju antiseptičko djelovanje.
Kako ih koristiti
Vodice su namijenjene ispiranju usne šupljine i nikako ih ne treba progutati. Također, nakon ispiranja, nije preporučljivo usta dodatno ispirati vodom jer će to ukloniti pozitivan utjecaj vodice. Vodica za ispiranje usta primjenjuje se na kraju higijene usta, dakle nakon četkanja zubi i primjene konca ili interdentalne četkice. O primjeni vodice za usta valjalo bi se konzultirati sa stomatologom koji će dati smjernice oko najboljeg izbora te ukazati na eventualne posebne potrebe pri kupnji takvog proizvoda.
O autoru
Vezani članci
Bruksizam je poremećaj pretjeranog nekontroliranog škrgutanja i stiskanja zuba. Radi se o poremećaju koji nije rijedak – više od 22 posto ljudi pati od bruksizma. Iako se svrstava u poremećaje spavanja, mehanizmi i uzroci nastanka bruksizma su vrlo složeni. Povezuju se sa stresom, životnim navikama, konzumacijom duhana, lijekovima, genetikom ili pak osjećajima straha, ljutnje i […]
Pročitajte više
Žvakanje žvakaćih guma bez šećera ima dokazani protukarijesni učinak, ali su drugi oralnozdravstveni učinci nedovoljno razjašnjeni. Pozitivni učinci žvakaćih guma bez šećera na oralno zdravlje, osobito na smanjenje karijesa dokumentirani su u mnogim istraživanjima i preglednim radovima. Dodatno se na žvakaću gumu sve više gleda kao na medij za otpuštanje aktivnih tvari koje bi mogle […]
Pročitajte više
Konzumacija pojedinih namirnica može utjecati na pojavu mrlja na zubima. Na listi su prva mjesta zauzeli kava, vino i zeleni čaj, ali to mogu biti i kupine, borovnice i svaka druga hrana s jakim pigmentima. Stručnjaci kažu kako je riječ o privremenom obojenju zubne cakline koje se može spriječiti. Naime, za razliku od mrlja koje […]
Pročitajte više
Dječje navike poput grickanja noktiju i sisanja palca imaju značajan utjecaj na zdravlje zuba, pa iako su uobičajene među djecom, bilo bi ih dobro spriječiti. Stavljanjem prstiju u usta povećava se rizik od prijenosa niza uzročnika bolesti, pa je riječ o lošoj navici koju bi trebalo izbjegavati. Iako su obje navike svojstvene djeci, grickanje noktiju […]
Pročitajte više
Četkica za zube i tekućina za ispiranje usta nisu dovoljni za oralnu higijenu, osobito kod ljudi svjesnih da se hrana i bakterije nakupljaju u međuzubnom prostoru. Interdentalna ili međuzubna četkica pomaže u intenzivnom dubinskom čišćenju prostora između zuba te temeljito uklanja plak, bakterije i ostatke hrane. Osim toga, interdentalne četkice pomažu u temeljitijem čišćenju zubnih […]
Pročitajte više
Procjene stručnjaka su da u svijetu 47 posto odraslih ima neki oblik parodontne bolesti, a u starijim dobnim skupinama taj broj prelazi i 70 posto Parodontoza, parodontna bolest ili parodontitis nazivi su za jednu od najučestalijih bolesti desni čiji je rezultat gubitak zuba. Među osnovnim čimbenicima razvoja bolesti su loša oralna higijena i navike poput […]
Pročitajte više