Pušenje je jedan od najznačajnijih faktora rizika za nastanak i progresiju parodontitisa
Parodontitis je tri puta češći kod pušača nego kod nepušača, bez obzira na razinu oralne higijene. Pored toga, kod pušača parodontitis je karakteriziran manjim stupnjem upale desni i manjim krvarenjem, što može dovesti do toga da početak bolesti prođe nezamijećeno.
Pušenje – ogorman zdravstveni rizik
Kod pušača je primjetan i veći i brži gubitak alveolarne kosti (potporna kost zuba) i gingivnog pripoja (vlakna koja spajaju zube s desnima), dublji džepovi (prostori između desni i zuba) i veći broj recesija gingive (povlačenje zubnog mesa, što ogoljuje zubne vratove). Smatra se da je takva klinička slika posljedica vazokonstrikcije (stezanja) krvnih žila desni, koja je izazvana nikotinom, a, osim toga, u desnima pušača postoji manji broj krvnih žila u odnosu na desni nepušača. Kod pušača je također smanjen i imunološki odgovor što dovodi do poremećaja obrane organizma. Uz sve to, pušači imaju više vrsta bakterija koje se mogu dovesti u vezu s parodontitisom.
Nikotin se apsorbira u oralna tkiva. Nađen je i na površini korijena zuba pušača. Najveća količina nikotina nađena je u serumu, slini i gingivnoj tekućini. Ustanovljeno je da pušači imaju manju količinu gingivne tekućine od nepušača. Ona inače cirkulira u džepu i sadrži obrambene komponente važne za zaštitu parodontnih tkiva. Osnovni mehamizmi obrane na staničnoj razini kod pušača su smanjeni, čime je oslabljena prva linija obrane od patogenih mikroorganizama.
Kumulirajući negativni efekti
Zna se da je efekt pušenja na parodont kumulativan. Zato, negativne posljedice pušenja na potporni aparat zuba ovise o duljini pušenja i o broju cigareta.
Parodontna tkiva imaju velik regenerativni potencijal, što je vrlo važno za uspjeh u terapiji parodontitisa. Međutim, pušenje usporava zarastanje rana u općoj kirurgiji. Taj negativan utjecaj posebno je izražen u oralnoj kirurgiji, jer su oralna tkiva direktno izložena štetnim sastojcima duhanskog dima.
Pušenje negativno djeluje i tijekom nekirurškog liječenja parodontitisa, čiji je cilj eliminacija upale desni, povećanje razine i kvalitete epitelnog pripoja, te smanjenje džepova, čime se zaustavlja destukcija parodontnih tkiva. Smanjenje dubine džepova kod nekirurške terapije parodontitisa je u prosjeku manje za 0,5mm nego kod nepušača.
Čak se smatra da pušenje više utječe na gubitak kosti nego loša oralna higijena.
Nikotin je otrov
Parodontolog bi trebao edukativno utjecati na pacijente u smislu odvikavanja od pušenja i tako djelovati preventivno na nastanak i napredovanje parodontitisa. U svakom slučaju, odluka o prestanku pušenja leži na pojedincu i osobnoj procjeni važnosti što dužeg očuvanja zuba, a, time i očuvanja zdravlja, kako usne šupljine, tako i cjelokupnog organizma.
Na kraju nije naodmet istaknuti kako duhan sadrži oko 4.000 različitih toksičnih tvari, od kojih je 40 kancerogeno. Nikotin je najaktivnija tvar u duhanu koja izaziva najveći broj štetnih posljedica za organizam u cijelosti, pa tako i za parodontna tkiva.
To je otrovni alkaloid koji se apsorbira inhalacijom preko pluća, preko oralne sluznice i kože i tako dospijeva u krvotok, a za samo nekoliko minuta i u mozak. Nikotin je jedna od tvari koja stvara najveću ovisnost, pa većina ljudi koji prestanu pušiti, ponovno počinju za nekoliko dana. SZO pokazuje da je pušenje odgovorno za oko 4 milijuna smrtnih slučajeva godišnje. To je više od onog što odnesu AIDS, TBC, prometne nezgode, ubojstva i samoubojstva.
Smatra se da će duhan do 2030. godine biti glavni uzrok smrtnosti i invalidnosti kod svjetske populacije od koga će stradati više od 10 milijuna ljudi. Ovi statistički podaci su alarmantni, pogotovo ako se uzme u obzir da se pušenje u velikom postotku može spriječiti.
O autoru
Vezani članci
Ciste u početku nemaju simptome, no ako se ne prepoznaju na vrijeme, mogu voditi do ozbiljnih zdravstvenih problema i trajnog oštećenja zuba. Oralna cista je izraslina u ustima koja djeluje kao mala vrećica ispunjena tekućinom. Najčešće nastaje oko korijena zuba ili na zubnom mesu i u početku je bezbolna i bez drugih simptoma. Sporo rastu […]
Pročitajte više
Zdravlje zuba podrazumijeva svakodnevno četkanje odgovarajućom tehnikom kako bi se uklonio plak i naslage na površini zuba koje uzrokuju karijes i druge bolesti Zube valja prati dvaput na dan – ujutro nakon doručka te uvečer prije spavanja. Bez obzira koristite li električnu ili klasičnu četkicu za zube, važno je da su vlakna dovoljno čvrsta, a […]
Pročitajte više
Procjene stručnjaka su da u svijetu 47 posto odraslih ima neki oblik parodontne bolesti, a u starijim dobnim skupinama taj broj prelazi i 70 posto Parodontoza, parodontna bolest ili parodontitis nazivi su za jednu od najučestalijih bolesti desni čiji je rezultat gubitak zuba. Među osnovnim čimbenicima razvoja bolesti su loša oralna higijena i navike poput […]
Pročitajte više
Stres kojemu smo svakodnevno izloženi, a kojeg često olako shvaćamo, jedan je od glavnih uzročnika izgleda naših zuba. Pri tome, nevjerojatna je snaga i moć pozitivnog razmišljanja. Ono može ukloniti i umanjiti oko nas mnoge negativne utjecaje. Naravno, ako smo u stanju to učiniti. Primijetit ćemo, ako smo dulje vrijeme pod tenzijom zbog problema na […]
Pročitajte više
Najčešći uzrok zubobolje jest karijes. Oštra bol, pulsiranje i oticanje su najčešći simptomi zubobolje i obično se javljaju kao reakcija na toplo, hladno ili slatko. Ukoliko se karijes ne liječi, pulpa se upali i postupno nekrotizira (odumire ), što dovodi do formiranja zubnog apscesa (granoloma ). Bol iz zubnog apscesa najčešće se javlja kao reakcija na […]
Pročitajte više
Granulom je u stomatologiji hitno stanje, a riječ je bakterijskoj infekciji korijena zuba koja najčešće vodi do vađenja zuba. U početku nema simptome, no u kasnijim fazama izaziva vrlo intenzivne bolove, osobito nakon toplog ili hladnog jela i napitka. Nastanak granuloma Kroz oštećenu caklinu zuba bakterije prodiru u dentin, tkivo zuba. Odatle se šire u […]
Pročitajte više