Neupitan je negativan utjecaj stresa na mentalno zdravlje i sve organske sustave u tijelu. Stres tako utječe i na zdravlje zuba i usne šupljine.

Zbog suvremenog načina života stres je globalno postao dio svakodnevice mnogih ljudi. Znanstvenici su dokazali njegov negativan utjecaj na zdravlje, a to vrijedi i za zdravlje usne šupljine i zuba.

Ekonomski i socijalni problemi, karijera i poslovni zadaci uz sveprisutnu napetost mogu rezultirati na razvoj značajnih stomatoloških problema.

Suhoća usta

Zbog smanjenog lučenja sline u ustima se nekontrolirano množe kolonije bakterija. Suhoću usta mnogi će primijetiti pred neki važan događaj poput javnog nastupa ili razgovora za posao.

Međutim, ako takvo neugodno stanje potraje, nedostatak sline u ustima može potaknuti nastanak karijesa i drugih komplikacija.

Afte

Kod oslabljenog imunološkog sustava ili hormonske neravnoteže, ali i zbog stresa u ustima se nerijetko pojavljuju afte. Riječ je o ranama različitih veličina, najčešće u donjem dijelu usne šupljine. Uglavnom prolaze same od sebe kroz desetak dana tijekom kojih uzrokuju vrlo neugodne bolove.

U suzbijanju tegoba pomažu antiseptici, pastile i protuupalni lijekovi kao i lokalni anestetici u gelu.

Bruksizam

Škrgutanje zubima i njihovo pretjerano stiskanje može rezultirati kroničnim bolovima u čeljusti te oštećenjima zuba i cakline. Stručnjaci dijele dnevni i noćni bruksizam koji može utjecati i na kvalitetu sna, no u oba slučaja riječ je o nesvjesnoj reakciji.

Osim suradnje sa stomatologom koji će popraviti nastala oštećenja zuba i preporučiti korištenje udlage za zube koja će spriječiti nastanak novih tegoba, valja se konzultirati i da liječnikom obiteljske medicine koji će po potrebi preporučiti dodatne metode za ublažavanje stresa.

Infekcija desni

Dugotrajna izloženost stresu dokazano oslabljuje organizam i njegov imunološki sustav te sposobnost borbe protiv uzročnika raznih bolesti. To vrijedi i za bolesti u usnoj šupljini.

Oslabljeni organizam nema snage za borbu s uzročnicima infekcija desni koji se nekontrolirano razmnožavaju. Među prvim simptomima su crvenilo, otečenost i krvarenje desni kao početna faza gingivitisa. Ako se ne liječi, bolest će napredovati do parodontitisa i nepovratnog oštećenja zuba.

Loše navike

Zbog stresa mnogi ljudi će posegnuti za grickalicama, kremastim kolačima, gaziranim pićima i hranom koja će pružiti privremeno emocionalno rasterećenje.

Poznato je kako šećer iz hrane potiče nastanak loših bakterija i razvoj karijesa. Dodatno, pojedinci će u borbi s emocionalnim teškoćama ponekad zanemariti osobnu higijenu što će dodatno potaknuti bolesti zuba i usne šupljine, kao i pretjerana konzumacija duhana ili alkohola.

Bruksizam je poremećaj pretjeranog nekontroliranog škrgutanja i stiskanja zuba. Radi se o poremećaju koji nije rijedak – više od 22 posto ljudi pati od bruksizma.

Iako se svrstava u poremećaje spavanja, mehanizmi i uzroci nastanka bruksizma su vrlo složeni. Povezuju se sa stresom, životnim navikama, konzumacijom duhana, lijekovima, genetikom ili pak osjećajima straha, ljutnje i frustracije.

Stručnjaci dijele dnevni i noćni bruksizam, no u oba slučaja čovjek koji pati od tog stanja najčešće nije svjestan što se zbiva. Nije povezan sa životnom dobi ni spolom. Pojavljuje se i u dječjoj dobi, iako statistike pokazuju da žene češće pate od bruksizma.

Koji su simptomi?

Kako je riječ o nesvjesnoj radnji, na škrgutanje zubima najčešće upozoravaju ukućani koji su primijetili da tijekom sna nešto nije u redu. Stručnjaci kažu kako su sile koje zbog bruksizma djeluju na zube, desni i čeljusne zglobove puno snažnije nego kod običnog žvakanja.

To potiče pojavu različitih simptoma koji ukazuju na ovo stanje.

To mogu biti glavobolja i bolovi mišića čeljusti, osobito nakon buđenja. Zubi su nerijetko bolni ili klimavi, lako se lome i primjećuje se istrošenost zuba. Ako stanje potraje, može se javiti poremećaj zglobova čeljusti zbog čega se prilikom pomicanja vilice čuje zvuk sličan pucketanju ili škljocanju.

Kod dnevnog bruksizma simptomi se pogoršavaju kako dan odmiče, dok su kod noćnog bruksizma izraženiji tijekom jutra nakon buđenja. Stomatolog će stanje dijagnosticirati pregledom stanja zuba.

Kako se liječi bruksizam?

Kako bi sanirao nastalu štetu i spriječio nova oštećenja na zubima, stomatolog će kod specijalista protetike preporučiti izradu posebne udlage ili štitnika po mjeri. Uzimaju se otisci gornje i donje čeljusti te zagriza. Protetičar potom izrađuje posebnu udlagu, najčešće od silikonskog materijala. Udlaga će spriječiti oštećenja nastala škrgutanjem u nesvjesnom stanju te sačuvati zube.

Također, u pojedinim ordinacijama stomatolog će preporučiti aplikaciju botoksa izravno u određene mišiće lica kako bi se opustili. To će spriječiti neželjeno stiskanje i pokrete čeljusti tijekom sna, a istovremeno pomaže kod glavobolje i bolova. Nakon tretmana učinci djeluju tri do četiri mjeseca, a nakon toga se tretman ponavlja.

U suradnji sa specijalistima, liječnici mogu propisati i korištenje lijekova koji će ublažiti stres i napetost kod ljudi u uznapredovaloj fazi. Stomatolog će kod takvih stanja primijeniti i korektivne zahvate te rekonstrukciju oštećenih zuba.

Kod ljudi koji pate od bruksizma stomatolozi nerijetko savjetuju izbjegavanje žvakaćih guma i preporučuju masažu mišića lica. Preporučuju i tople obloge koji će smanjiti bolnost uzrokovanu grčenjem i žvakanjem.