Od tokarskog stroja do svemirskih tehnologija: Kako su izumljeni i razvijani dentalni implantati?

Dentalni implantati pokazali su se kao jedan od najuspješnijih alata koje moderna stomatologija danas ima na raspolaganju. Njihova je intenzivna  primjena promijenila kvalitetu života milijunima pacijenata i uvrstila ih u  rutinsku ponudu mnogih stomatoloških ordinacija.

 No, malo pacijenata zna kako su dentalni implantati nastali i kako je tekao njihov razvoj – od korištenja tokarskog stroja za njihovu izradu pa sve do primjene gotovo sveminskih tehnologija.

REVOLUCIONARNO OTKRIĆE

Davne 1952. godine profesor Per-Ingvar Brånemark došao je u svom laboratoriju u Švedskoj do revolucionarnog otkrića. Otkrio je da se titan spaja s kosti pacijenta. Taj je proces nazvao oseointegracija. 

Otac moderne implantologije, kako nazivaju tog švedskog ortopeda, došao je do otkrića tijekom vitalnog mikroskopskog istraživanja na zečevima. Kako nakon procesa cijeljenja više nije mogao izvaditi optičke titanske spremnike iz zečjih kosti, zaključio je da se titan prirodnim putem spaja s kosti. 

ZAŠTO TITAN?

Do izbora titana kao materijala za provođenje istraživanja došlo je sasvim slučajno. Naime, u isto je vrijeme drugi ortoped Hans Emneus istraživao upotrebu raznih materijala za izradu umjetnih kukova. On je predložio prof. Brånemarku da pokuša upotrijebiti novi metal titan, koji je došao iz nuklearnih pogona u Rusiji.  

Od tog je trenutka titan postao i sve do današnjih dana ostao jedini materijal izbora za proizvodnju dentalnih implantata. 

PRVI PACIJENT 

Prva reakcija akademske zajednice bila je šokantna. Preporuka je bila da se titan ne koristi, čak ni kod eksperimenata sa psima.

Usprkos protivljenju akademske zajednice, prof. Brånemark prikupio je značajne podatke kroz svoja daljnja istraživanja što je 1965. godine  rezultiralo ugradnjom prvih dentalnih implantata pacijentu Gosta Larssonu.

Na zavodu plastične kirurgije u Gothenburgu pojavio se pacijent s velikim rascjepom donje čeljusti. Profesor Brånemark predložio je kolegama da pacijentu spoje čeljust korištenjem titanskih fiksatora što se do tada koristilo samo na psima u svrhu istraživanja. 

Pacijent je imao ugrađene implantate preko 40 godina što dokazuje njihovu dugovječnost čak i u primitivnom obliku i tehnici kojom su se ugrađivali na početku.

KOMERCIJALNA PRIMJENA

Kako su švedska nadležna tijela 1978. godine odobrila ugradnju dentalnih implantata u kliničke svrhe, prof. Brånemark pristupio je tvrtkama koje bi proizvodile dentalne implantate prema njegovom dizajnu i ideji. 

Dogovor je postignut s renomiranom švedskom tvrtkom Bofors koja je poznati proizvođač kemijske i vojne opreme. Priča kaže da je spomenuta tvrtka prilagodila tokarske strojeve, kojima su se proizvodili nadaleko poznati Bofors topovi, proizvodnji prvih dentalnih implantata. 

Nakon nekoliko godina zajedničkog razvoja, 1981. godine osnovana je tvrtka Bofors Nobelpharma. Tvrtka se bavila komercijalnom proizvodnjom i prodajom dentalnih implantata prema idejnim rješenjima prof. Brånemarka.

Godine 1996. tvrtka mijenja naziv u Nobel Biocare i preuzima vodeću poziciju među proizvođačima i inovatorima na tržištu dentalnih implantata koje i danas predvodi ne temeljima nasljeđa svog osnivača.

PRIHVAĆANJE AKADEMSKE ZAJEDNICE

Prva Konferencija o dentalnim implantatima održana je 1978. godine u organizaciji Nacionalnog instituta za zdravlje i sveučilišta Harvard danas se smatra trenutkom kada je prihvaćen pojam dentalnih implantata i oseointegracije od strane akademske zajednice. 

Sveučilište Harvard, kao jedno od najpoznatijih sveučilišta na svijetu, svojim je ugledom pomoglo prof. Brånemarku da analizom prikupljenih podatka ustoliči kriterije i standarde za primjenu dentalnih implantata.

TOČKA PREOKRETA

Godine 1982. prof. Brånemark prezentirao je svoje znanstvene podatke na dvodnevnoj konferenciji „Oseointegracija u kliničkoj stomatologiji“ koja se održavala u Torontu. Prvoga dana konferencije stav akademske zajednice bio je i dalje negativan, no zahvaljujući upornosti, količini i opsežnosti podataka koje je prof. Branemark prikupio svojim istraživanjima, došlo je do preokreta i prihvaćanja dentalnih implantata od strane akademske zajednice.    

Upravo je taj događaj bio prekretnica u njihovoj primjeni jer je te iste godine FDA (Food and Drug Administration), kao krovna organizacija za kontrolu i promet medicinskih proizvoda i lijekova, odobrila kliničku primjenu dentalnih implantata u Americi, a time, praktički, i u cijelom svijetu.

ZASLUŽENO PRIZNANJE

Teško je nabrojati sva priznanja i nagrade koje je ovaj inovativni znanstvenik dobio u svojoj dugoj i plodnoj karijeri.

Svakako treba istaknuti Soederbergovu nagradu koja mu je uručena 1992. godine od strane Švedskog medicinskog društva, a koja se smatra mini Nobelovom nagradom te medalju Harvardske škole dentalne medicine.

NASLJEĐE

Profesor Brånemark osnovao je 1989. godine „Brånemark centar za oseointegraciju“ s misijom da osigura tretman pacijentima s teškim oralnim ili maksilofacijalnim nedostatcima. Zahvaljujući humanosti svog osnivača čest je slučaj da takvi pacijenti budu operirani besplatno.

„Manje je više. To je moja ambicija kada govorimo o dimenzijama i broju ugrađenih implantata koji moraju podnijeti stres i opterećenje te spriječiti oštećenje kosti u zubnoj šupljini pacijenta. 

U ranijim danima starija životna dob bila je povezana s gotovo neizbježnom bezubošću koja je imala teške posljedice na našu osobnost, prehranu i komunikaciju.

Zahvalno je vidjeti da i pacijenti stari 90 godina mogu ugraditi dentalne implantate s istom prognozom uspješnosti terapije kao i kod pacijenata srednje dobi. Odlučan je faktor kako dozvoliti tkivu da se oporavi i integrira uz dodatnu brigu i njegu pacijenta.

I zaključno, čeljust opskrbljena dentalnim implantatima i zubima putem oseopercepcije komunicira s mozgom i time poboljšava ne samo svakodnevni život i žvačnu funkciju, već i oporavak pacijenta poslije svih vrsta opsežnijih operativnih zahvata na tijelu.

Time usta postaju jedan od ključnih faktora u odnosu na brigu o cijelom tijelu, posebice kod ugradnje bilo koje vrste proteza u bilo koji dio tijela.“

Ovim se riječima prof. Brånemark obraća pacijentima na službenim internet stranicama svog instituta.

KOME TREBAJU DENTALNI IMPLANTATI

Nakon svega što smo pročitali o dentalnim implantatima, njihovoj povijesti i ulozi koju imaju ne samo u dentalnoj skrbi pacijenta, već i u sveobuhvatnom pozitivnom utjecaju na naše zdravlje, lako je zaključiti da su oni idealan izbor svakog pacijenta kojemu nedostaje jedan ili više zuba.

Zahvaljujući napretku tehnologije, današnji su dentalni implantati daleko sigurniji i za pacijenta i za stomatologa, a prognoza uspješnosti tretmana dentalnim implantatima je preko 98% što je jedan od najviših postotaka uspješnosti terapije u medicini.  

Stoga se s povjerenjem obratite svom stomatologu i saznajte što dentalni implantati mogu učiniti za vas.

Siniša Drobnjak