Dentalna fobija: Rješenje je analgosedacija i posjet stomatologu postaje divan san
Posjet stomatologu i potreba za stomatološkim zahvatom vrlo često izaziva osjećaj straha i nelagode u pacijenata. Osjećaj straha često je praćen simptomima poput ubrzanog rada srca, pojačanog znojenja, povišenog tlaka, uznemirenosti i drhtanja.
Fobija je najčešće povezana s očekivanjem boli i neugode. To je dentalna fobija. Kod određenog broja pacijenata strah je moguće ublažiti povjerenjem i razgovorom do te mjere da su u stanju izvesti potreban zahvat, nelagoda svejedno ostaje.
S druge pak strane postoje ljudi koji imaju paničan strah od stomatologa. Pri samoj pomisli na stomatološki zahvat razvijaju simptome anksioznosti, ponekad i prave fobija praćena paničnim napadima. Izvođenje stomatološkog zahvata takvim pacijentima predstavlja gotovo nepremostiv problem.
Zašto je tome tako?
Budimo realni: usprkos svim novim tehnologijama, laserima, ozonima, anestezijama s i bez pomoći igle, stomatološki zahvati nisu nikome ugodni.
Često su dugotrajni, iziskuju dugotrajno držanje otvorenih usta, osjećaj utrnutosti koji nas lišava boli nije ugodan, a i samo sjećanje na sve zvukove, mirise i postupke kojima je pacijent izložen tijekom zahvata nije baš najsretnije sjećanje u životu. Pridodajmo tome još i strah uslijed kojeg i manje bolan podražaj doživljavamo kao izrazito bolan i teže ga podnosimo.
Odsustvo straha, svih popratnih simptoma i nelagode moguće je postići primjenom lijekova. Takvo umjetno izazvano stanje zovemo sedacija.
Analgosedacija je sedacija koju provodi specijalist anesteziolog pri čemu se pacijentu daje mješavina lijekova koji na pacijenta djeluju opuštajuće, relaksirajuće, uklanjaju osjećaj nelagode, straha i tjeskobe te brišu loše uspomene na zahvat. Uz primjenu lokalne anestezije na mjestu zahvata od strane stomatologa pridodaje se i analgetska komponenta sedaciji izazvanoj lijekovima.
Postupak analgosedacije počinje ispunjavanjem upitnika i razgovorom s anesteziologom u stomatološkoj ordinaciji. Nakon što anesteziolog utvrdi da ne postoji kontraindikacija za primjenu analgosedacije, u venu na gornjoj površini dlana uvede se tanka kanila čime se uspostavi venski put kroz koji se tijekom zahvata dodaju lijekovi koji na taj način ulaze direktno u krvotok pacijenta i djeluju gotovo trenutno.
Nakon početne sedacije, stomatolog daje lokalnu anesteziju na mjesto zahvata u ustima.
Lijekovi koji se koriste u analgosedaciji doziraju se individualno prema pacijentu i duljini trajanja zahvata i imaju smirujuće i opuštajuće djelovanje. U potpunosti dovode do izostanka straha i popratnih simptoma. Pacijent ostaje budan i svjestan tijekom zahvata s osjećajem pospanosti i opuštenosti. U stanju je odgovarati na pitanja i komunicirati sa stomatologom.
Nakon zahvata ne sjeća se mnogo ili čak ništa od onoga što se događalo za vrijeme zahvata. Razlog tome je to što je analgosedacija stanje duboke relaksiranosti i osjećaja da vas nije briga što se događa oko vas. Lijekovi koji se koriste pri analgosedaciji izazivaju djelomičan ili potpun gubitak pamćenja za vrijeme u kojem se apliciraju. Rezultat toga je da će vam se činiti kako je vrijeme proletjelo i nećete se sjećati što se događalo.
Ponekad je moguće, zbog jake anksioznosti ili fobije, pacijenta i potpuno uspavati tijekom zahvata.

Nakon završetka zahvata, pacijent se budi iz sedacije. Vrijeme potrebno za to je nekih 20-ak minuta. Pacijent je odmoren, opušten, vrlo malo se sjeća onoga što se događalo za vrijeme trajanja sedacije, nema loših sjećanja.
Analgosedacija se preporuča pacijentima koji pate od dentalne fobije, iskazuju jaki strah i tjeskobu od stomatološkog zahvata te svim pacijentima za trajanja opsežnog i drugotrajnog kirurškog ili protetskog zahvata.
Analgosedacija je jako siguran zahvat kada se provodi pod stručnim nadzorom specijalista anesteziologa obučenog za takvu vrstu sedacije. Statistički je sigurnija čak i od lokalne anestezije.
Ona omogućava pacijentima da stresnu situaciju posjeta stomatološkoj ordinaciji i izvođenja stomatološkog zahvata pretvore u ugodan i opuštajući doživljaj.
Vezani članci

Dječje navike poput grickanja noktiju i sisanja palca imaju značajan utjecaj na zdravlje zuba, pa iako su uobičajene među djecom, bilo bi ih dobro spriječiti. Stavljanjem prstiju u usta povećava se rizik od prijenosa niza uzročnika bolesti, pa je riječ o lošoj navici koju bi trebalo izbjegavati. Iako su obje navike svojstvene djeci, grickanje noktiju […]
Pročitajte više
Zubni kamenac kod pojedinaca se učestalije taloži starenjem, a ponekad se njegov nastanak ne može spriječiti čak ni unatoč dobroj oralnoj higijeni Dobra je vijest da zubni kamenac uz pomoć stomatologa može nestati, no to nije trajno rješenje. Naime, kamenac nastaje iz zubnog plaka, ljepljive tvari koja se stvara na zubima zbog nakupljanja štetnih bakterija. […]
Pročitajte više
Iako ih mnogi smatraju “zdravijom“ inačicom duhanskih proizvoda, znanstvenici su utvrdili da su e-cigarete za zube jednako štetne kao i obične cigarete. Otkad su se pojavile na tržištu, sve brojnija stručna istraživanja dovode u pitanje eventualne pozitivne strane. Medicinski repozitorij znanstvenih članaka PubMed Central nedavno je objavio rad grupe znanstvenika koji su istraživali rizike e […]
Pročitajte više
Konačno ste si i sami priznali – jednostavno obožavate jesti slatkiše! Ali s druge strane, zabrinuti ste za svoje zube. Možda ste imali jednu noćnu moru previše sa svojim stomatologom u djetinjstvu? Pa dobro, možete pojesti taj kolač o kojem sanjate pred nadolazeće blagdane. Možete uživati i u slatkišima bez da se suočite s problemom […]
Pročitajte više
Zahvaljujući boljoj medicini i životnim uvjetima, povisila se životna dob ljudi i čovječanstvo se suočava s bolestima povezanima s tim. Na tom je popisu i kserostomija tj. suhoća usta. Slina u ustima ima vrlo važnu ulogu i ne služi samo za razgradnju hrane, nego štiti zube i desni od bakterija. Stoga suhoća usta može voditi […]
Pročitajte više
Procjene stručnjaka su da u svijetu 47 posto odraslih ima neki oblik parodontne bolesti, a u starijim dobnim skupinama taj broj prelazi i 70 posto Parodontoza, parodontna bolest ili parodontitis nazivi su za jednu od najučestalijih bolesti desni čiji je rezultat gubitak zuba. Među osnovnim čimbenicima razvoja bolesti su loša oralna higijena i navike poput […]
Pročitajte više