Dentalna fobija: Rješenje je analgosedacija i posjet stomatologu postaje divan san
Posjet stomatologu i potreba za stomatološkim zahvatom vrlo često izaziva osjećaj straha i nelagode u pacijenata. Osjećaj straha često je praćen simptomima poput ubrzanog rada srca, pojačanog znojenja, povišenog tlaka, uznemirenosti i drhtanja.
Fobija je najčešće povezana s očekivanjem boli i neugode. To je dentalna fobija. Kod određenog broja pacijenata strah je moguće ublažiti povjerenjem i razgovorom do te mjere da su u stanju izvesti potreban zahvat, nelagoda svejedno ostaje.
S druge pak strane postoje ljudi koji imaju paničan strah od stomatologa. Pri samoj pomisli na stomatološki zahvat razvijaju simptome anksioznosti, ponekad i prave fobija praćena paničnim napadima. Izvođenje stomatološkog zahvata takvim pacijentima predstavlja gotovo nepremostiv problem.
Zašto je tome tako?
Budimo realni: usprkos svim novim tehnologijama, laserima, ozonima, anestezijama s i bez pomoći igle, stomatološki zahvati nisu nikome ugodni.
Često su dugotrajni, iziskuju dugotrajno držanje otvorenih usta, osjećaj utrnutosti koji nas lišava boli nije ugodan, a i samo sjećanje na sve zvukove, mirise i postupke kojima je pacijent izložen tijekom zahvata nije baš najsretnije sjećanje u životu. Pridodajmo tome još i strah uslijed kojeg i manje bolan podražaj doživljavamo kao izrazito bolan i teže ga podnosimo.
Odsustvo straha, svih popratnih simptoma i nelagode moguće je postići primjenom lijekova. Takvo umjetno izazvano stanje zovemo sedacija.
Analgosedacija je sedacija koju provodi specijalist anesteziolog pri čemu se pacijentu daje mješavina lijekova koji na pacijenta djeluju opuštajuće, relaksirajuće, uklanjaju osjećaj nelagode, straha i tjeskobe te brišu loše uspomene na zahvat. Uz primjenu lokalne anestezije na mjestu zahvata od strane stomatologa pridodaje se i analgetska komponenta sedaciji izazvanoj lijekovima.
Postupak analgosedacije počinje ispunjavanjem upitnika i razgovorom s anesteziologom u stomatološkoj ordinaciji. Nakon što anesteziolog utvrdi da ne postoji kontraindikacija za primjenu analgosedacije, u venu na gornjoj površini dlana uvede se tanka kanila čime se uspostavi venski put kroz koji se tijekom zahvata dodaju lijekovi koji na taj način ulaze direktno u krvotok pacijenta i djeluju gotovo trenutno.
Nakon početne sedacije, stomatolog daje lokalnu anesteziju na mjesto zahvata u ustima.
Lijekovi koji se koriste u analgosedaciji doziraju se individualno prema pacijentu i duljini trajanja zahvata i imaju smirujuće i opuštajuće djelovanje. U potpunosti dovode do izostanka straha i popratnih simptoma. Pacijent ostaje budan i svjestan tijekom zahvata s osjećajem pospanosti i opuštenosti. U stanju je odgovarati na pitanja i komunicirati sa stomatologom.
Nakon zahvata ne sjeća se mnogo ili čak ništa od onoga što se događalo za vrijeme zahvata. Razlog tome je to što je analgosedacija stanje duboke relaksiranosti i osjećaja da vas nije briga što se događa oko vas. Lijekovi koji se koriste pri analgosedaciji izazivaju djelomičan ili potpun gubitak pamćenja za vrijeme u kojem se apliciraju. Rezultat toga je da će vam se činiti kako je vrijeme proletjelo i nećete se sjećati što se događalo.
Ponekad je moguće, zbog jake anksioznosti ili fobije, pacijenta i potpuno uspavati tijekom zahvata.

Nakon završetka zahvata, pacijent se budi iz sedacije. Vrijeme potrebno za to je nekih 20-ak minuta. Pacijent je odmoren, opušten, vrlo malo se sjeća onoga što se događalo za vrijeme trajanja sedacije, nema loših sjećanja.
Analgosedacija se preporuča pacijentima koji pate od dentalne fobije, iskazuju jaki strah i tjeskobu od stomatološkog zahvata te svim pacijentima za trajanja opsežnog i drugotrajnog kirurškog ili protetskog zahvata.
Analgosedacija je jako siguran zahvat kada se provodi pod stručnim nadzorom specijalista anesteziologa obučenog za takvu vrstu sedacije. Statistički je sigurnija čak i od lokalne anestezije.
Ona omogućava pacijentima da stresnu situaciju posjeta stomatološkoj ordinaciji i izvođenja stomatološkog zahvata pretvore u ugodan i opuštajući doživljaj.
Vezani članci

Kvalitetna i uravnotežena prehrana temelj je zdravog života, a to se proteže i na oralno zdravlje omogućujući čvrste i zdrave zube kroz život. Koja prehrana pomaže zdravlju zubi? Mediteranska prehrana Medicinski stručnjaci davno su zaključili da je mediteranska prehrana idealna jer omogućuje unos kvalitetnih, cjelovitih i nutritivno bogatih namirnica koje pružaju temelj za zdrav život, […]
Pročitajte više
Iako najčešće pogađa dojenčad i malu djecu, oralna kandidijaza može se razviti kod ljudi bilo koje dobi bez obzira na spol te stvara niz neugodnih simptoma. Crvena i otečena oralna sluznica uz pečenje, bol i neugodan osjećaj u ustima ponekad je praćena vidljivim bijelim naslagama u usnoj šupljini i na jeziku – sve su to […]
Pročitajte više
Većina doktora dentalne medicine svojim pacijentima ukazuje na potrebu čišćenja interdentalnih područja. Zubna svila izvrstan je alat namijen upravo tome. Čišćenje interdentalnih prostora zubnom svilom trebao bi biti sastavni dio redovitog održavanja oralne higijene, ističu stomatolozi. Dentalna udruženja diljem svijeta, uključujući Američku dentalnu udrugu, preporučuju korištenje zubne svile najmanje jednom dnevno za postizanje i održavanje […]
Pročitajte više
Vađenje zuba nije ugodan postupak i zahtjeva posebnu skrb i njegu, a mnogi osjećaju bol kad popusti anestezija. Uz male trikove i savjete stručnjaka, neugodnoj boli može se doskočiti. Postupak ekstrakcije ili vađenja zuba za pacijente nije bolan zahvaljujući injekcijama koje će umrtviti živac i većina osjeća tek nelagodu. Odmah nakon vađenja Odmah nakon vađenja […]
Pročitajte više
Zdravlje zuba podrazumijeva svakodnevno četkanje odgovarajućom tehnikom kako bi se uklonio plak i naslage na površini zuba koje uzrokuju karijes i druge bolesti Zube valja prati dvaput na dan – ujutro nakon doručka te uvečer prije spavanja. Bez obzira koristite li električnu ili klasičnu četkicu za zube, važno je da su vlakna dovoljno čvrsta, a […]
Pročitajte više
Bruksizam je poremećaj pretjeranog nekontroliranog škrgutanja i stiskanja zuba. Radi se o poremećaju koji nije rijedak – više od 22 posto ljudi pati od bruksizma. Iako se svrstava u poremećaje spavanja, mehanizmi i uzroci nastanka bruksizma su vrlo složeni. Povezuju se sa stresom, životnim navikama, konzumacijom duhana, lijekovima, genetikom ili pak osjećajima straha, ljutnje i […]
Pročitajte više