Dentalna fobija: Rješenje je analgosedacija i posjet stomatologu postaje divan san
Posjet stomatologu i potreba za stomatološkim zahvatom vrlo često izaziva osjećaj straha i nelagode u pacijenata. Osjećaj straha često je praćen simptomima poput ubrzanog rada srca, pojačanog znojenja, povišenog tlaka, uznemirenosti i drhtanja.
Fobija je najčešće povezana s očekivanjem boli i neugode. To je dentalna fobija. Kod određenog broja pacijenata strah je moguće ublažiti povjerenjem i razgovorom do te mjere da su u stanju izvesti potreban zahvat, nelagoda svejedno ostaje.
S druge pak strane postoje ljudi koji imaju paničan strah od stomatologa. Pri samoj pomisli na stomatološki zahvat razvijaju simptome anksioznosti, ponekad i prave fobija praćena paničnim napadima. Izvođenje stomatološkog zahvata takvim pacijentima predstavlja gotovo nepremostiv problem.
Zašto je tome tako?
Budimo realni: usprkos svim novim tehnologijama, laserima, ozonima, anestezijama s i bez pomoći igle, stomatološki zahvati nisu nikome ugodni.
Često su dugotrajni, iziskuju dugotrajno držanje otvorenih usta, osjećaj utrnutosti koji nas lišava boli nije ugodan, a i samo sjećanje na sve zvukove, mirise i postupke kojima je pacijent izložen tijekom zahvata nije baš najsretnije sjećanje u životu. Pridodajmo tome još i strah uslijed kojeg i manje bolan podražaj doživljavamo kao izrazito bolan i teže ga podnosimo.
Odsustvo straha, svih popratnih simptoma i nelagode moguće je postići primjenom lijekova. Takvo umjetno izazvano stanje zovemo sedacija.
Analgosedacija je sedacija koju provodi specijalist anesteziolog pri čemu se pacijentu daje mješavina lijekova koji na pacijenta djeluju opuštajuće, relaksirajuće, uklanjaju osjećaj nelagode, straha i tjeskobe te brišu loše uspomene na zahvat. Uz primjenu lokalne anestezije na mjestu zahvata od strane stomatologa pridodaje se i analgetska komponenta sedaciji izazvanoj lijekovima.
Postupak analgosedacije počinje ispunjavanjem upitnika i razgovorom s anesteziologom u stomatološkoj ordinaciji. Nakon što anesteziolog utvrdi da ne postoji kontraindikacija za primjenu analgosedacije, u venu na gornjoj površini dlana uvede se tanka kanila čime se uspostavi venski put kroz koji se tijekom zahvata dodaju lijekovi koji na taj način ulaze direktno u krvotok pacijenta i djeluju gotovo trenutno.
Nakon početne sedacije, stomatolog daje lokalnu anesteziju na mjesto zahvata u ustima.
Lijekovi koji se koriste u analgosedaciji doziraju se individualno prema pacijentu i duljini trajanja zahvata i imaju smirujuće i opuštajuće djelovanje. U potpunosti dovode do izostanka straha i popratnih simptoma. Pacijent ostaje budan i svjestan tijekom zahvata s osjećajem pospanosti i opuštenosti. U stanju je odgovarati na pitanja i komunicirati sa stomatologom.
Nakon zahvata ne sjeća se mnogo ili čak ništa od onoga što se događalo za vrijeme zahvata. Razlog tome je to što je analgosedacija stanje duboke relaksiranosti i osjećaja da vas nije briga što se događa oko vas. Lijekovi koji se koriste pri analgosedaciji izazivaju djelomičan ili potpun gubitak pamćenja za vrijeme u kojem se apliciraju. Rezultat toga je da će vam se činiti kako je vrijeme proletjelo i nećete se sjećati što se događalo.
Ponekad je moguće, zbog jake anksioznosti ili fobije, pacijenta i potpuno uspavati tijekom zahvata.

Nakon završetka zahvata, pacijent se budi iz sedacije. Vrijeme potrebno za to je nekih 20-ak minuta. Pacijent je odmoren, opušten, vrlo malo se sjeća onoga što se događalo za vrijeme trajanja sedacije, nema loših sjećanja.
Analgosedacija se preporuča pacijentima koji pate od dentalne fobije, iskazuju jaki strah i tjeskobu od stomatološkog zahvata te svim pacijentima za trajanja opsežnog i drugotrajnog kirurškog ili protetskog zahvata.
Analgosedacija je jako siguran zahvat kada se provodi pod stručnim nadzorom specijalista anesteziologa obučenog za takvu vrstu sedacije. Statistički je sigurnija čak i od lokalne anestezije.
Ona omogućava pacijentima da stresnu situaciju posjeta stomatološkoj ordinaciji i izvođenja stomatološkog zahvata pretvore u ugodan i opuštajući doživljaj.
Vezani članci

Žvakanje žvakaćih guma bez šećera ima dokazani protukarijesni učinak, ali su drugi oralnozdravstveni učinci nedovoljno razjašnjeni. Pozitivni učinci žvakaćih guma bez šećera na oralno zdravlje, osobito na smanjenje karijesa dokumentirani su u mnogim istraživanjima i preglednim radovima. Dodatno se na žvakaću gumu sve više gleda kao na medij za otpuštanje aktivnih tvari koje bi mogle […]
Pročitajte više
Ciste u početku nemaju simptome, no ako se ne prepoznaju na vrijeme, mogu voditi do ozbiljnih zdravstvenih problema i trajnog oštećenja zuba. Oralna cista je izraslina u ustima koja djeluje kao mala vrećica ispunjena tekućinom. Najčešće nastaje oko korijena zuba ili na zubnom mesu i u početku je bezbolna i bez drugih simptoma. Sporo rastu […]
Pročitajte više
Zaštita čeljusne kosti nakon vađenja zuba važan je korak u održavanju vašeg oralnog zdravlja. Razumijevanjem važnosti ovog postupka i bliskom suradnjom s vašim stomatologom ili parodontologom, možete osigurati najbolji mogući ishod za vaše dentalno zdravlje. Što znači “zaštita čeljusne kosti nakon vađenja zuba” ili stručno, “zbrinjavanje koštane alvole”? Kada se zub izvadi, ostaje prazan prostor […]
Pročitajte više
Hitna medicinska stanja odnose se na situacije u kojima je ugrožen život ili dugotrajno zdravlje, a mogu se pojaviti i u stomatologiji. Zubobolja je definitivno među prvim stanjima zbog kojih će ljudi hitno potražiti pomoć stomatologa, no nije jedina nevolja u kategoriji “hitna stanja u stomatologiji“. Riječ je o situacijama u kojima je ključna hitna […]
Pročitajte više
Dječje navike poput grickanja noktiju i sisanja palca imaju značajan utjecaj na zdravlje zuba, pa iako su uobičajene među djecom, bilo bi ih dobro spriječiti. Stavljanjem prstiju u usta povećava se rizik od prijenosa niza uzročnika bolesti, pa je riječ o lošoj navici koju bi trebalo izbjegavati. Iako su obje navike svojstvene djeci, grickanje noktiju […]
Pročitajte više
Procjene stručnjaka su da u svijetu 47 posto odraslih ima neki oblik parodontne bolesti, a u starijim dobnim skupinama taj broj prelazi i 70 posto Parodontoza, parodontna bolest ili parodontitis nazivi su za jednu od najučestalijih bolesti desni čiji je rezultat gubitak zuba. Među osnovnim čimbenicima razvoja bolesti su loša oralna higijena i navike poput […]
Pročitajte više