Koja su hitna stanja u stomatologiji?
Hitna medicinska stanja odnose se na situacije u kojima je ugrožen život ili dugotrajno zdravlje, a mogu se pojaviti i u stomatologiji.
Zubobolja je definitivno među prvim stanjima zbog kojih će ljudi hitno potražiti pomoć stomatologa, no nije jedina nevolja u kategoriji “hitna stanja u stomatologiji“. Riječ je o situacijama u kojima je ključna hitna intervencija kako bi se smanjili bol i nelagoda ili nastanak štete u ustima i na zubima.
Zubobolja
Teška zubobolja koja se ne može ublažiti lijekovima protiv bolova i traje više od 24 sata hitno je stomatološko stanje koje zahtijeva brzu obradu, a može biti i životno ugrožavajuće. Naime, u slučaju teže infekcije postoji opasnost prodora bakterija u krvotok, odnosno sepse.
Oštećenja zuba
Slomljeni, izbijeni ili oštećeni zubi bolna su stanja koja mogu zahvatiti manju površinu zuba, samo caklinu, dentin i pulpu. Tegobe se liječe različito, ovisno o težini i stupnju oštećenja. Ako je pak riječ o izbijenom zubu, valja znati da stomatolozi ne nadomještaju mliječne zube. Trajni zubi mogu se nadomjestiti različitim metodama.
Oteklina na licu ili u ustima
Oteklina može biti rezultat traume ili infekcije. U oba slučaja zahtijeva hitnu stomatološku obradu.
Tegobe nakon vađenja zuba
Ako su se nakon vađenja zuba pojavile komplikacije koje uključuju krvarenje, oteklinu, bol, suhu alveolu i druge tegobe, svakako se valja javiti stomatologu radi procjene i sanacije stanja.
I krvarenja mogu biti hitna stanja
Umjereno ili obilno krvarenje desni koje traje nekoliko dana, osobito ako je praćeno otokom i bolovima, može biti posljedica nakupljanja bakterija.
O autoru
Vezani članci
Najčešći uzrok zubobolje jest karijes. Oštra bol, pulsiranje i oticanje su najčešći simptomi zubobolje i obično se javljaju kao reakcija na toplo, hladno ili slatko. Ukoliko se karijes ne liječi, pulpa se upali i postupno nekrotizira (odumire ), što dovodi do formiranja zubnog apscesa (granoloma ). Bol iz zubnog apscesa najčešće se javlja kao reakcija na […]
Pročitajte više
Bruksizam je poremećaj pretjeranog nekontroliranog škrgutanja i stiskanja zuba. Radi se o poremećaju koji nije rijedak – više od 22 posto ljudi pati od bruksizma. Iako se svrstava u poremećaje spavanja, mehanizmi i uzroci nastanka bruksizma su vrlo složeni. Povezuju se sa stresom, životnim navikama, konzumacijom duhana, lijekovima, genetikom ili pak osjećajima straha, ljutnje i […]
Pročitajte više
Većina doktora dentalne medicine svojim pacijentima ukazuje na potrebu čišćenja interdentalnih područja. Zubna svila izvrstan je alat namijen upravo tome. Čišćenje interdentalnih prostora zubnom svilom trebao bi biti sastavni dio redovitog održavanja oralne higijene, ističu stomatolozi. Dentalna udruženja diljem svijeta, uključujući Američku dentalnu udrugu, preporučuju korištenje zubne svile najmanje jednom dnevno za postizanje i održavanje […]
Pročitajte više
Parodontitis je tri puta češći kod pušača nego kod nepušača, bez obzira na razinu oralne higijene. Pored toga, kod pušača parodontitis je karakteriziran manjim stupnjem upale desni i manjim krvarenjem, što može dovesti do toga da početak bolesti prođe nezamijećeno. Pušenje – ogorman zdravstveni rizik Kod pušača je primjetan i veći i brži gubitak alveolarne […]
Pročitajte više
Žvakanje žvakaćih guma bez šećera ima dokazani protukarijesni učinak, ali su drugi oralnozdravstveni učinci nedovoljno razjašnjeni. Pozitivni učinci žvakaćih guma bez šećera na oralno zdravlje, osobito na smanjenje karijesa dokumentirani su u mnogim istraživanjima i preglednim radovima. Dodatno se na žvakaću gumu sve više gleda kao na medij za otpuštanje aktivnih tvari koje bi mogle […]
Pročitajte više
Iako najčešće pogađa dojenčad i malu djecu, oralna kandidijaza može se razviti kod ljudi bilo koje dobi bez obzira na spol te stvara niz neugodnih simptoma. Crvena i otečena oralna sluznica uz pečenje, bol i neugodan osjećaj u ustima ponekad je praćena vidljivim bijelim naslagama u usnoj šupljini i na jeziku – sve su to […]
Pročitajte više