Interdentalne četkice njeguju međuzubni prostor
Četkica za zube i tekućina za ispiranje usta nisu dovoljni za oralnu higijenu, osobito kod ljudi svjesnih da se hrana i bakterije nakupljaju u međuzubnom prostoru. Interdentalna ili međuzubna četkica pomaže u intenzivnom dubinskom čišćenju prostora između zuba te temeljito uklanja plak, bakterije i ostatke hrane.
Osim toga, interdentalne četkice pomažu u temeljitijem čišćenju zubnih aparatića i mostova te su posebno na cijeni zbog čišćenja prostora između kutnjaka gdje su velike površine zuba koji se dodiruju. No stručnjaci upozoravaju da ipak nisu namijenjene svima te ih ne preporučuju ljudima s jako zbijenim zubima gdje se ni zubnim koncem ne može dohvatiti međuzubni prostor. U tim slučajevima međuzubna četkica mogla bi prouzročiti oštećenja.
Materijali za izradu
Međuzubna četkica nalik je četkici za nanošenje maskare te osim drške na vrhu ima tanka vlakna. Obično je riječ o najlonskim vlaknima, no u posljednje vrijeme sve su popularnije i one od biljnih materijala te je glavni sastojak kukuruzni škrob. Savitljiva, nježna i tanka vlakna lako će doprijeti do svih skrivenih prostora i udubina te pomoći u temeljitom čišćenju zuba. Također, manja je vjerojatnost da će nježna i mekana vlakna oštetiti zubno meso i desni, pa je rjeđe krvarenje. Preporuka je stručnjaka da se međuzubna četkica koristi najmanje jedanput na dan, idealno nakon pranja zuba prije spavanja.
Veličina interdentalne četkice
Za kvalitetno čišćenje veličina interdentalne četkice ima odlučujuću ulogu. Ako je četkica premalena, neće dobro očistiti površinu niti će dosegnuti kritične točke. Ako je pak prevelika, neće moći ni ući u međuzubni prostor. Veličinu četkice određuje razmak između zuba, pa ako sami niste sigurni koju veličinu odabrati, konzultirajte se sa stomatologom. Međuzubna četkica mora ući u razmak između zuba uz lagani pritisak, ali bez primjene sile. Stoga krenite od najmanje dok ne pronađete idealnu veličinu.
O autoru
Vezani članci
Hitna medicinska stanja odnose se na situacije u kojima je ugrožen život ili dugotrajno zdravlje, a mogu se pojaviti i u stomatologiji. Zubobolja je definitivno među prvim stanjima zbog kojih će ljudi hitno potražiti pomoć stomatologa, no nije jedina nevolja u kategoriji “hitna stanja u stomatologiji“. Riječ je o situacijama u kojima je ključna hitna […]
Pročitajte više
Kad nakon objeda hrana zapne između zuba, nema ništa prirodnije od korištenja čačkalice. No, stomatolozi upozoravaju da je to pogrešno i štetno Čvrste, drvene čačkalice oštre su i mogu ozlijediti desni. Rane i posjekotine prostor su u koji bakterije lako mogu prodrijeti uzrokujući infekciju. To će s vremenom potaknuti bolesti desni i povlačenje zubnog mesa. […]
Pročitajte više
Neupitan je negativan utjecaj stresa na mentalno zdravlje i sve organske sustave u tijelu. Stres tako utječe i na zdravlje zuba i usne šupljine. Zbog suvremenog načina života stres je globalno postao dio svakodnevice mnogih ljudi. Znanstvenici su dokazali njegov negativan utjecaj na zdravlje, a to vrijedi i za zdravlje usne šupljine i zuba. Ekonomski […]
Pročitajte više
Zašto se netko odlučuje na vađenje umnjaka? Umnjaci su zubi koji se zbog svog položaja najlakše kvare i najteže ih je popravljati, a nerijetko uzrokuju i druge tegobe te ih stručnjaci zato uklanjaju. Alveotomija ili uklanjanje umnjaka kirurški je zahvat koji može biti jednostavan ili složen, no s obzirom na suvremenu anesteziologiju i mogućnosti koje […]
Pročitajte više
Najčešći uzrok zubobolje jest karijes. Oštra bol, pulsiranje i oticanje su najčešći simptomi zubobolje i obično se javljaju kao reakcija na toplo, hladno ili slatko. Ukoliko se karijes ne liječi, pulpa se upali i postupno nekrotizira (odumire ), što dovodi do formiranja zubnog apscesa (granoloma ). Bol iz zubnog apscesa najčešće se javlja kao reakcija na […]
Pročitajte više
Žvakanje žvakaćih guma bez šećera ima dokazani protukarijesni učinak, ali su drugi oralnozdravstveni učinci nedovoljno razjašnjeni. Pozitivni učinci žvakaćih guma bez šećera na oralno zdravlje, osobito na smanjenje karijesa dokumentirani su u mnogim istraživanjima i preglednim radovima. Dodatno se na žvakaću gumu sve više gleda kao na medij za otpuštanje aktivnih tvari koje bi mogle […]
Pročitajte višeDobro je znati: Štete li čačkalice zubima?
Kad nakon objeda hrana zapne između zuba, nema ništa prirodnije od korištenja čačkalice. No, stomatolozi upozoravaju da je to pogrešno i štetno
Čvrste, drvene čačkalice oštre su i mogu ozlijediti desni. Rane i posjekotine prostor su u koji bakterije lako mogu prodrijeti uzrokujući infekciju. To će s vremenom potaknuti bolesti desni i povlačenje zubnog mesa. S druge strane, iako su tvrde, one lako mogu puknuti i zaglaviti se između zuba. To također može prouzročiti ozljedu, a u pojedinim situacijama može zahtijevati stručnu stomatološku pomoć oko uklanjanja zaglavljenog ivera.
S druge strane, čačkalice ne mogu očistiti plak koji nastaje na zubima. Mehaničko uklanjanje ostataka hrane može rezultirati agresivnijim i snažnijim čačkanjem, a stručnjaci kažu da u tom trenutku slučajno možete pritiskom i pokretom trajno oštetiti zubnu caklinu.
Što koristiti umjesto čačkalice?
Na policama trgovina danas su dostupne brojne alternativne klasičnim drvenim čačkalicama, uključujući silikonske čačkalice koje stručnjaci smatraju boljim izborom jer su nježnije, mekše i ne oštećuju zube, a pritom mogu pomoći u uklanjanju zubnog plaka. Zubni konac i dalje je na prvi vrhu liste preporuka jer učinkovito uklanja ostatke hrane između zuba bez stvaranja ozljeda i oštećenja. Stručnjaci ističu i interdentalne četkice kao kvalitetnu alternativu koja će pomoći zdravlju zuba.
O autoru
Vezani članci
Drevne civilizacije prepoznavale su važnost antiseptičkog djelovanja tekućina kojima su ispirali usta, a za to su koristili uljem, sol, vino i razne mješavine. Do danas se ta glavna značajka vodica za ispiranje usta nije promijenila. Bez obzira na boju tekućine i veliki izbor takvih proizvoda u trgovinama, podijeljeni su u samo dvije skupine. Kozmetičke vodice […]
Pročitajte višeNajčešći uzrok zubobolje jest karijes. Oštra bol, pulsiranje i oticanje su najčešći simptomi zubobolje i obično se javljaju kao reakcija na toplo, hladno ili slatko. Ukoliko se karijes ne liječi, pulpa se upali i postupno nekrotizira (odumire ), što dovodi do formiranja zubnog apscesa (granoloma ). Bol iz zubnog apscesa najčešće se javlja kao reakcija na […]
Pročitajte više
Povlačenje ili recesija zubnog mesa nije samo rezultat upalnih procesa izazvanih parodontozom, nego se može javiti i zbog niza drugih čimbenika kao što su dijabetes, pušenje ili drugi razlozi. Bez obzira na uzroke, riječ je o učestalom problemu koji se javlja neovisno o dobi i spolu, iako je nešto češći kod muškaraca u starijoj životnoj […]
Pročitajte više
Bruksizam je poremećaj pretjeranog nekontroliranog škrgutanja i stiskanja zuba. Radi se o poremećaju koji nije rijedak – više od 22 posto ljudi pati od bruksizma. Iako se svrstava u poremećaje spavanja, mehanizmi i uzroci nastanka bruksizma su vrlo složeni. Povezuju se sa stresom, životnim navikama, konzumacijom duhana, lijekovima, genetikom ili pak osjećajima straha, ljutnje i […]
Pročitajte više
Posjet stomatologu i potreba za stomatološkim zahvatom vrlo često izaziva osjećaj straha i nelagode u pacijenata. Osjećaj straha često je praćen simptomima poput ubrzanog rada srca, pojačanog znojenja, povišenog tlaka, uznemirenosti i drhtanja. Fobija je najčešće povezana s očekivanjem boli i neugode. To je dentalna fobija. Kod određenog broja pacijenata strah je moguće ublažiti povjerenjem […]
Pročitajte više
Vađenje zuba nije ugodan postupak i zahtjeva posebnu skrb i njegu, a mnogi osjećaju bol kad popusti anestezija. Uz male trikove i savjete stručnjaka, neugodnoj boli može se doskočiti. Postupak ekstrakcije ili vađenja zuba za pacijente nije bolan zahvaljujući injekcijama koje će umrtviti živac i većina osjeća tek nelagodu. Odmah nakon vađenja Odmah nakon vađenja […]
Pročitajte više